Ostaje pitanje hoće li EDP Hrvatskoj biti otvoren do kraja ove godine, temeljem rezultata EDP izvješća koje se dostavlja krajem rujna 2013., ili sredinom iduće godine, po završetku Europskog semestra, navode Bajo i Galinec u Newsletteru naslovljenom 'Deset istina o proceduri za države s prekomjernim proračunskim deficitom'

Podsjećaju da su Paktom o stabilnosti i rastu i kriterijima iz Maastrichta utvrđena ograničenja rasta javnog duga i proračunskog deficita, kao i procedura za države s prekomjernim proračunskim deficitom (excessive deficit procedure - EDP).

Prema kriterijima iz Maastrichta, proračunski deficit konsolidirane opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a dug opće države 60 posto BDP-a (prema ESA95 definicijama).

U slučaju prelaska referentnih veličina aktivira se EDP, čiji je glavni cilj osigurati da se države članice pridržavaju kriterija iz Maastrichta.

Ukoliko država članica potpadne pod EDP, usklađivanje deficita i javnog duga traju minimalno tri godine, a ako se ciljevi ne ostvare i ne poduzimaju odgovarajuće mjere, može se i produljiti.

Pritom Bajo i Galinec kao izuzetak navode Bugarsku koja je u EDP-u bila dvije godine s primarnim smanjenjem proračunskog deficita, jer je javni dug ispod referentne vrijednosti za EDP, dok je izlazak Mađarske iz EDP-a trajao devet godina (od 2004. do 2013.).

Europska komisija formalno uključuje državu članicu u EDP, donosi preporuke i državi određuje rok od najviše šest mjeseci za poduzimanje radnji za smanjenje deficita i javnog duga.

Utvrdi li Komisija da takve radnje nisu poduzete ili su rezultati neučinkoviti, onda kao vrstu pritiska koristi javnu objavu preporuka te uvođenje kazni (kao krajnju mjeru).

Kazne za nepridržavanje EDP-a su novčane u postotku BDP-a (u obliku depozita u iznosu od od 0,2 do 0,5 posto BDP-a zemlje) ili ograničenja pristupa sredstvima strukturnih fondova. Nakon ispunjenja uvjeta iz EDP-a, zemljama se vraća uplaćeni depozit i omogućava pristup fondovima.

Bajo i Galinec ističu i značaj fiskalne transparentnosti. Ako se država ne pridržava preporuka u okviru EDP-a i ne dostavlja vjerodostojne statističke podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu iskazane na ESA95 načelima (dvaput godišnje, krajem ožujka i rujna), Eurostat može javno iskazati tzv. 'rezervacije na kvalitetu podataka' i korigirati pokazatelje koje je u izvješću iskazala država članica.

Autori također objašnjavaju da se EDP temelji na metodologiji ESA95, koja se razlikuje od GSF-a MMF-a po kojemu je Hrvatska vodila državne financije.

Po ESA95, proračunski deficit i javni dug je veći zbog šireg obuhvata jedinica sektora opće države i vrsta financijskih transakcija/instrumenata koji ulaze u izračun.

Tako se u sektor opće države uvrštavaju i poduzeća u vlasništvu središnje države ili lokalnih jedinica koja stvaraju gubitke i kumuliraju dugove, a uključuju se i nefinancijske transakcije koje utječu na deficit i/ili dug (npr. jednostrani otpis dugova države određenim kategorijama dužnika ili pretvaranje potraživanja u vlasničke udjele i sl.)

U Hrvatskoj se u dosadašnjim izračunima prema GFS-u obuhvat lokalne države odnosio samo na 53 'fiskalno najznačajnije lokalne jedinice', dok se prema ESA 95 uključuju sve lokalne jedinice (njih 576), itd.

Hrvatska će koncem rujna, prvi put u svojstvu države članice EU, Eurostatu dostaviti podatke o proračunskom deficitu i dugu opće države u sklopu EDP notifikacije, a u drugoj polovici listopada istovremeno će ih javno objaviti Eurostat i DZS-a.

U Hrvatskoj su za sada javno dostupni podaci iskazani po GFS-u, prema kojem je deficit opće države od 2010. iznad 3 posto BDP-a, a dug opće države u lipnju 2013. je bio na razini 53,7 posto BDP-a.

Glavni je razlog ulaska u EDP visoki proračunski deficit, ali Bajo i Galinec upozoravaju kako bi, zbog visokih potencijalnih obveza (aktivnih državnih jamstava) te izravnih obveza HBOR-a (koje jamči država), i javni dug lako mogao biti predmetom EDP-a jer bi, zbog šireg obuhvata po ESA95, mogao prijeći 60 posto BDP-a.

Pritom navode kako bi se u slučaju aktiviranja državnih jamstava za kreditne obveze HAC-a, ta tvrtka reklasificirala iz sektora javnih nefinancijskih društava u sektor središnje države. Sličan je slučaj i Zagrebačkog holdinga koji bi se, ako se njegove obveze saniraju transferima iz proračuna grada Zagreba (uključujući operacije prodaje nekretnina i poduzeća u vlasništvu Holdinga gradu), reklasificirao u sektor lokalne države. Na taj način obveze Holdinga izravno prijete državnim financijama, povećanjem duga opće države, upozoravaju Bajo i Galinec i kao dodatni rizik rasta deficita i duga navode i promjene u Eurostat-ovom obuhvatu dužničkih instrumenata.

Napominju kako ostaje pitanje hoće li EDP Hrvatskoj biti otvoren do kraja ove ili sredinom iduće godine te ističu kako u slučaju primjene EDP-a Europska komisija ne preuzima kontrolu proračuna Hrvatske.

Prilikom stupanja države članice u EDP, državi se daju preporuke za izlazak iz situacije prekomjernog deficita.

U preporuci su postavljeni ciljevi koji moraju biti ostvaren (npr. ako je deficit 5 posto BDP-a u 2013. očekuje se smanjenje ispod 4 posto u 2014. i ispod 3 posto u 2015.) i zahtjev da država sama izloži i primijeni paket mjera koje planira poduzeti radi smanjenja prekomjernog deficita za vrijeme trajanja EDP-a.

Dakle, Europska komisija ne preuzima kontrolu nad izvršenjem proračuna države članice tako da izravno predlaže mjere, ni na prihodnoj ni na rashodnoj strani proračuna. Komisija prati ostvarenje ciljeva zadanih preporukom, a zemlja članica određuje kombinaciju mjera koje vode ostvarenju ciljeva utvrđenih preporukom, naglašavaju Bajo i Galinec.

Ističu i kako većina država članica EU ne ispunjava kriterije iz Maastrichta - 2012. je 16 država imalo višu razinu proračunskog deficita, a 14 višu razinu javnog duga.

Od 27 zemalja članica njih 25 je dosad bilo u EDP-u (izuzetak su jedino Estonija i Švedska), a trenutno se 16 država članica nalazi u EDP-u. Većina ih je u EDP ušla 2009., a od svih koje su tada ušle nakon tri godine su izišle Italija, Rumunjska, Latvija i Litva. Belgiji je EDP produljen i na 2013., vjerojatno i dalje jer dosadašnje poduzete mjere nisu bile učinkovite, a za šest je država trajanje EDP-a produljeno do 2014. ili 2015. - Nizozemska, Portugal, Slovenija, Poljska, Francuska i Španjolska.