Igor Škrgatić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, istaknuo je da u ovom trenutku na tržištu rada u Hrvatskoj 'imamo posla, ali nemamo ljudi'. Kao razlog je naveo ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) prije deset godina, što je omogućilo slobodan protok ljudi i kapitala. Hrvatska je od tada izgubila pola milijuna radno aktivnog stanovništva, a riječ je o cijelim obiteljima i visokoobrazovanim ljudima.

'Tržište rada se mijenja, zaposlenici traže bolje životne uvjete, a na poslodavcima i Vladi je da zajedno osmisle sustav i politike kako bismo one koji su otišli vratili na domaće tržište, ali i zadržali nove generacije na domaćem tržištu. Kao poslodavci nastojimo ponuditi bolje uvjete, povećavamo primanja i fleksibiliziramo radna mjesta, no to ne možemo sami. Treba nam nacionalna strategija kojom bismo aktivirali i dio radno neaktivnih ljudi, a uz to provedba operativne politike, pa i kvalitetan rad na terenu. Po statistici smo rekorderi po udjelu neaktivne populacije, odnosno radno sposobnih koji ne traže posao', naglasio je Škrgatić.

Ustvrdio je da je to posljedica nezainteresiranosti, situacije u državi, hrvatskog mentaliteta, pa i rentijerstva o kojem je HUP puno govorio, kao i posljedica demografskih trendova i stanja na tržištu rada.

'Da bismo to promijenili, trebaju nam promjena Zakona o radu i liberalizacija, veća fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike. Izmjene i dopune Zakona o radu stupile su na snagu početkom godine, no nisu ispunile naša očekivanja. Ali to nije gotov proces, radit ćemo na novom Zakonu o radu i predstoji čitav niz predzakonskih propisa', rekao je Škrgatić.

Osvrnuo se i na uvoz radne snage te naveo da je u Hrvatskoj prošle godine izdano 124.000 radnih dozvola, a procjenjuje da ćemo do kraja godine doći blizu 200.000 njih. Radnici, dodao je, dolaze ne samo iz susjednih zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, već i iz dalekih zemalja poput Nepala, Indije, pa i Uzbekistana i Turske.

'Promijenit će nam se demografska slika, a na to moramo biti spremni jer to nije samo resor ministra Piletića, već i drugih resora - radnike treba društveno integrirati, za što nismo spremni. Trebamo strategiju uvoza stranih radnika i vidjeti koje profile tražimo, i to na duže staze. Do 2025. godine imat ćemo nova radna mjesta vezana uz umjetnu inteligenciju (AI) i ICT.

ICT raste dvoznamenkastim stopama, pojavljuju se zanimanja koja nisu u obrazovnom sustavu. Moramo obrazovni sustav prilagoditi tržištu rada, a trenutno nismo spremni za to. Kako bismo to ostvarili, moramo ponuditi dobre plaće i dobre uvjete rada, a ne samo 'sunce i more'. A toga nema bez poreznog rasterećenja, novog Zakona o radu i dovođenja tržišta u red', poručio je Škrgatić.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), istaknula je da se poduzetnici okupljeni u HUP-u svakodnevno bore za svoje zaposlenike stvarajući radna mjesta, podižući plaće i poboljšavajući uvjete. 'No imamo nezabilježen nedostatak radne snage', ustvrdila je Weber te dodala da poslodavci kontinuirano dižu plaće i da je taj rast u privatnom sektoru znatno veći nego u javnom i državnom.

'Naši članovi lani su dizali plaće za više od 15 posto. U ugroženim sektorima, poput turizma, građevine, maloprodaje i ugostiteljstva, plaće su rasle preko 20 posto. Pozdravljamo poreznu reformu koju je najavio ministar financija Marko Primorac jer je svaka pomoć dobrodošla u podizanju plaća i standarda naših građana, posebno kad je riječ o najugroženijim skupinama. No u HUP-u zagovaramo i to da se porezno rasterećenje dogodi i kod zaposlenika sa srednjim i višim plaćama, jer to su najobrazovaniji zaposlenici s konkurentnim vještinama, oni koji donose proizvode najveće dodane vrijednosti. Bez njih ćemo teško moći zadržati snažne stope rasta i biti bolji od konkurencije na europskom tržištu', ustvrdila je Weber.

Dodala je i da 'hrvatski poduzetnici igraju na jedinstvenom tržištu EU-a', na kojem je konkurencija puno jača, a hrvatske profitne marže puno niže usporedbi s društvima u EU.

'Produktivnost je bitno niža od konkurenata i zato moramo biti snažniji, brži, pametniji i konkurentniji. Zato Vlada i sva ministarstva moraju osvijestiti važnost poduzetništva, jer poduzetnici idu naprijed, stvaraju radna mjesta, pune proračun i stvaraju dodatnu vrijednost. Izgubili smo velik broj djece u osam godina, a koji su mogli biti na tržištu rada.

Ključno je i pitanje uvoza radne snage, ali i tretmana radne snage na tržištu rada. HUP se ograđuje od primjera u medijima o neljudskim uvjetima rada i tretmanima stranih radnika. Naš je stav da se takve poslodavce najstrože osudi i da se ukaže na njih jer mi nismo država koja profitira na tuđoj muci, već država prilika. Pojedinci koji iskorištavaju tuđu muku ne smiju se nazivati poslodavcima, stoga pozivamo službe da što prije riješe te probleme', poručila je Weber.

Pozvala je Vladu i Ministarstvo rada na izradu Zakona o radu koji će biti 'nov, moderan i fleksibilan te usmjeren na mlade generacije koje ulaze na tržište rada, a koje žele mobilnost i fleksibilnost te na rad i karijeru gledaju drugačije od nas'.

'Treba nam Zakon o radu koji će omogućiti poslodavcima da lakše kreiraju radna mjesta, kao i ambicioznu, motiviranu i obrazovanu radnu snagu koja će ostati u Hrvatskoj', poručila je Weber.

Ministar rada Marin Piletić potvrdio je u srijedu da najavljenom poreznom reformom postoji mogućnost smanjenja doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja. 'No mirovine nisu ugrožene', poručio je.

Porezne izmjene na snagu bi trebale stupiti početkom sljedeće godine, no zasad imamo tek nagađanja jer prijedlozi izmjena još nisu predstavljeni javnosti. Poznato je da je cilj tih izmjena porezno rasterećenje cijene rada i povećanje plaća radnika. Piletić je uz to ustvrdio da mirovinski sustav neće biti ugrožen te da će se o tome brinuti posebna radna skupina, istražujući dodatne mogućnosti za unaprjeđenje mirovinskog sustava i povećanje mirovina za sve.

Potvrdno je odgovorio na pitanje hoće li se smanjivati doprinosi za mirovine i postoji li supstitucija te podsjetio da je Primorac spomenuo tek moguću modifikaciju stope za prvi stup. 'Ministar će izaći u javnost sa svim detaljima kad bude spreman', dodao je Piletić.

Upitan kako će doći do rasta mirovina ako se budu smanjivali doprinosi, Piletić je odgovorio da će se sve vidjeti na vrijeme. Naveo je i da doprinosi trenutno pokrivaju 61 posto isplata za mirovine, što predstavlja porast, a za što se može zahvaliti većim plaćama. Preostalih 38 posto za mirovine isplaćuje se iz proračunskih sredstava, a cilj je da taj omjer ne bude narušen.

Piletić je naveo i da Hrvatska, nakon svih kriza u protekle tri godine, ima rekordan broj zaposlenih – milijun i 621.000 – uz rekordnu nisku nezaposlenost s oko 105.000 ljudi.

'Prešli smo brojku od 70 posto zaposlenih u Hrvatskoj koju smo htjeli. Na današnji dan prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1106 eura. Od 2016. do danas plaća je, u mandatu ove Vlade, rasla 48 posto. Zahvaljujemo dobre rezultate mjerama koje smo donosili s partnerima, a koje su i rezultat otpornosti naših poslodavaca', istaknuo je Piletić.

Osvrnuvši se na velik broj mladih koji su se iselili, podsjetio je i da je hrvatski BDP skočio na 73 posto prosjeka EU-a, što smatra ohrabrujućom činjenicom, kao i to da je 124.000 stranaca zatražilo dozvole i priliku na hrvatskom tržištu rada.

'Treba nam i kvalitetna strategija o migracijskoj politici koja nije bazirana samo na uvozu radne snage, već i na tome da naše visokoobrazovne ustanove ponude kvalitetne programe za strane studente, kao i za Hrvate koji su otišli', ustvrdio je ministar.

Komentirajući izmjene i dopune Zakona o radu, koje su na snagu stupile početkom ove godine, Piletić je naglasio da su u partnerstvu sa sindikatima i poslodavcima prvi put donijeli Zakon o sprječavanju neprijavljenog rada s velikim kaznama kako bi se sankcioniralo takve poslodavce. Hrvatska je donijela, dodao je, dvije europske direktive, a one se odnose na transparentne radne uvjete te ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Rekao je i da je cilj poboljšati položaj radnika, i to tako da osnaži i poslodavce te ide i njima na ruku. 'Nastavljamo i s mjerama aktivne politike zapošljavanja. Uveli smo sustav vaučera za zaposlene i nezaposlene za brzu prekvalifikaciju, s čime nastavljamo u sljedećem razdoblju. Formalno obrazovanje ne može pratiti tempo razvoja tehnologije i transformaciju gospodarstva u digitalnom smjeru, stoga smo uveli sustav vaučera s više od 116 obrazovnih ustanova.

Time se omogućavaju usavršavanje, prekvalifikacija te jačanje kompetencija, što će pomoći i poslodavcima', ustvrdio je ministar te poručio da je cilj rast zaposlenosti, smanjenje stope nezaposlenih sa 6,5 na pet posto te da što više odraslih, i zaposlenih i nezaposlenih, bude uključeno u cjeloživotno obrazovanje.