Baltičkim plinovodom prenosit će se do 10 milijardi kubičnih metara plina godišnje iz Norveške u Poljsku, dok će se iz Poljske u Dansku prenositi tri milijarde kubičnih metara.

"Baltički plinovod ključni je projekt za sigurnost opskrbe regije i rezultat je težnji politika EU-a za diversifikacijom plinskih izvora. Plinovod će odigrati vrijednu ulogu u ublažavanju trenutne energetske krize", rekla je europska povjerenica za energetiku Kadri Simson.

Projekt poboljšava diversifikaciju opskrbe plinom u srednjoistočnoj Europi i baltičkim državama, otvaranjem novog uvoznog pravca iz Sjevernog mora prema EU-u, piše Komisija. Baltički plinovod je projekt od zajedničkog interesa pokrenut 2013. godine te je u njega uloženo oko 267 milijuna eura europskih sredstava kroz Instrumente za povezivanje Europe.

U subotu je danski operator Baltičkog plinovoda Energinet priopćio da će biti pušten u rad punim kapacitetom od kraja studenog ove godine, što je nešto više od mjesec dana prije planiranog. Projekt je naišao na nekoliko velikih izazova.

"Kao i na ostale, i na nas je utjecala pandemija covida-19 i geopolitička situacija u Europi. Uz to, loše vrijeme je utjecalo na gradnju u nekim razdobljima”, rekao je direktor odjela međunarodnih odnosa u Energinetu Torben Brabo. Energinetov dio veliko projekta sastojao se od 105 kilometara plinovoda u Sjevernom moru, oko 210 km plinovoda ispod zemlje kroz Dansku te proširenja prihvatnog terminala u Nybrou i nove kompresorske stanice u Everdrupu.

U njegovoj realizaciji sudjelovali su Energinet i poljski operatori plinovoda GAZ-SYSTEM-a, a sufinanciran je od strane fonda Connecting Europe Facility. Baltički plinovod svečano je otvoren u Golenjevu u Poljskoj a upriličili su je poljski i danski premijer te poljski predsjednik.