'Glavni ekonomski indikatori ukazuju na spor i nesiguran oporavak hrvatskog gospodarstva, pri čemu predviđenoj stopi rasta od 1,5 posto u ovoj godini prijete brojni rizici', naglasila je Mađarević-Šujster, ustvrdivši da izgledi za oporavak izvoza, kreditne aktivnosti i zaposlenosti ovise o snazi gospodarskog rasta Europske petnaestorice i napretku hrvatske konkurentnosti.

U usporedbi s novim članicama EU, Hrvatska se prema brzini oporavka nalazi negdje u sredini u društvu s Rumunjskom, Mađarskom i Slovenijom, zemljama koje će se tek 2012. približiti razini BDP-a iz razdoblja prije krize.

U izvješću Svjetske banke ističe se da je tempo oporavka u Hrvatskoj previše slab za generiranje novih radnih mjesta tako da je zaposlenost još znatno ispod razine prije krize. Upozorava se da gospodarski rast sam po sebi neće biti dovoljan da se znatno snize stope nezaposlenosti. Potrebne su strukturne reforme tržišta rada koje će voditi prema nižim troškovima rada i fleksibilizaciji tržišta.

Mađarević-Šuster istaknula je pozitivne signale na tržištu rada u posljednja dva mjeseca, povezujući te trendove s aktiviranjem dijela radne snage zbog smanjenja prava nezaposlenih.

Izvješće Svjetske banke pokazuje da, za razliku od većine europskih zemalja, Hrvatska kasni s fiskalnom konsolidacijom, što direktno utječe na visinu kamatnih stopa. 'S obzirom na trendove u potrošnji, prihodi proračuna se neće oporaviti idućih nekoliko godina. Stoga je nužna fiskalna konsolidacija kroz smanjenje rashoda', pojasnila je Mađarević-Šuster.

Mađarević-Šuster je pohvalila Vladine napore na započetim reformama u zdravstvenom i mirovinskom sustavu te reformu pravosuđa. 'To su koraci koji su itekako važni, ali ono što još treba napraviti je promjena Zakona o radu, reforma javne uprave te reforma državnih subvencija', rekla je Mađarević-Šuster. Pritom je iskazala razumijevanje za vladinu sporost u provođenju reformi, konstatirajući da je 'politička realnost takva da reforme nisu mogle biti brže'.

Zbog izostanka dokapitalizacija banaka, prošle je godine priljev kapitala u Hrvatsku bio nizak, no zbog toga je smanjen uvoz, a time i vanjska neravnoteža. Ove se godine, zbog blagog rasta gospodarstva, očekuje oporavak kapitalne potražnje i povećanje deficita na tekućem računu platne bilance.

Glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku pohvalila je napore Vlade u popravljanju investicijske klime, ali naglasila je da nedostaju 'horizontalne mjere', kojima bi se stvorili uvjeti za dolazak investitora. 'Hrvatska treba privlačiti strane investicija u području informatike i biotehnologije, ali da bi se to realiziralo, treba puno ulagati u sustav obrazovanja', smatra Mađarević-Šuster.