Ukupni depoziti kod poslovnih banaka iznosili su u Hrvatskoj na kraju ožujka 271,1 milijardu kuna, što je oko 862 milijuna kuna ili 0,3 posto manje nego mjesec dana prije, no na godišnjoj razini nastavljen je rast depozita, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA)
I dok su na mjesečnoj razini pali, u ožujku su u odnosu na isti lanjski mjesec ukupni depoziti, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, zabilježili rast za 12,8 milijardi kuna, ili 5 posto.
To je, navode analitičari RBA, najviša stopa rasta na godišnjoj razini od kolovoza 2016. godine.
Time je "nastavljen pozitivan niz godišnjih stopa rasta koji datira još od prosinca 2011.", navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
vezane vijesti
Dodaju da je rast na godišnjoj razini prvenstveno posljedica snažnog rasta depozitnog novca, dok su štedni i oročeni depoziti u ožujku pali na godišnjoj razini.
Depozitni novac, koji obuhvaća novčana sredstva na transakcijskim računima - tekućim i žiroračunima - te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja dosegnuo je u ožujku 76,1 milijardu kuna.
U odnosu na veljaču zabilježen je rast od 1,4 milijarde kuna ili 1,9 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježena rekordna stopa rasta od 27,8 posto ili, nominalno, za 16,6 milijardi kuna.
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti - u stranoj i domaćoj valuti - nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini, i to 18. mjesec zaredom, navodi se u analizi.
Tako su ukupni štedni i oročeni depoziti na kraju ožujka iznosili 195 milijardi kuna, što je za 3,7 milijardi kuna ili 1,9 posto manje nego godinu dana prije.
Pad štednih i oročenih depozita posljedica je, navode analitičari RBA, pada deviznih depozita, koji čine 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita.
Ti su depoziti u ožujku na godišnjoj razini pali za 2,7 posto ili 4,4 milijarde kuna, na 159,1 milijardu kuna, što je njihova najniža razina od lipnja 2014., navodi se u analizi RBA.
"Struktura i trendovi kod iznosa depozita jasno oslikavaju veću sklonost držanja likvidne imovine koja je zasigurno motivirana i povijesno niskim kamatnim stopama na štednju. Posljedica je to visoke likvidnosti u financijskom sustavu podržane ekspanzivnim mjerama monetarne politike i skromnim oporavkom kreditiranja", zaključuju analitičari RBA.
