Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac danas su u Bruxellesu Europskoj komisiji predstavili mjere kojima Hrvatska odgovara na zahtjev za dodatne rezove u proračunu zbog prekomjernog deficita. Očekuju se dodatne uštede od 1,5 do 2 milijarde kuna, a Europska komisija će svoju ocjenu dati do 20. travnja. Ekonomisti Ivan Lovrinčević i Ljubo Jurčić ne vjeruju da će vlada planiranim mjerama uspjeti svesti proračunski deficit u zadovoljavajuće okvire
U Banskim dvorima uvjereni su da će predloženim uštedama u agencijama i zavodima i javnim poduzećima izbjeći sankcije Europske komisije, no nije isključena mogućnost da iz Bruxellesa stignu dodatni zahtjevi za uštedama.
'Najvažnija poruka hrvatskoj javnosti jest da se nikakve sankcije prema Hrvatskoj ili neki dodatni pritisci, prema mojoj procjeni neće dogoditi', izjavio je Grčić, izražavajući optimizam nakon današnjeg sastanka s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierrom Moscovicijem.
Vladine mjere štednje i odnos Europske komisije prema hrvatskom javnom dugu za tportal je komentirao ekonomist Ivan Lovrinović. On smatra da je glavni problem što se čitava koncepcija Milanovićeve vlade svodila na smanjenje rashodne strane proračuna pa nije bilo ni pokušaja da se proračunski deficit riješi povećanjem prihodne strane kroz mjere za oporavak gospodarstva.
'Strateški pravac povećanja BDP-a ova vlada nije uspjela ostvariti i neće. Ona se pomirila s tim pa će i dalje raditi na pokušajima smanjenja rashoda. Ali ni tu neće učiniti značajnije promjene jer je predizborna godina. Prave poteze oni ne znaju, a one koje znaju, nisu u stanju provesti jer ovise o bankama koji su financijeri države', ocjenjuje Lovrinović.
Slično mišljenje ima i profesor Ljubo Jurčić, koji se protivi 'politici rezanja' koju hrvatska vlada predlaže Bruxellesu kao rješenje za hrvatski prekomjerni deficit. Čelnik stranke Novi val traži od Vlade da prestane s rezanjem potrošnje i standarda, jer se tom politikom protiv građana ne rješava prekomjerni deficit, već državu gura u dublju recesiju, stanovništvo u bijedu te cijelu zemlju u nestabilnost.
'Jedina ispravna politika rješavanja prekomjernog deficita je povećanje domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, što je i osnovni posao svake vlade. Međutim, kroz protekle tri godine sadašnja hrvatska vlada nije pokazala sposobnost za vođenje takve politike. Bez obzira na to kako prođe sadašnji prijedlog u Bruxellesu, Hrvatska s ovom vladom ne može zamisliti bolju budućnost', zaključuje Jurčić.
Profesor Lovrinović upozorio je i na spornu metodologiju obračuna javnog duga koju je nedavno kritizirao i ministar Siniša Hajdaš Dončić. 'Apsurdno je da se u javni dug uključuju i dugovi Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. Kako se može u javni dug uključivati nešto što ima kvalitetan novčani tok?' pita se Lovrinović te zaključuje da se Hrvatskoj na taj način umjetno napuhava javni dug i ugrožava kreditni rejting.
