Vlada je, naime, sa sjednice u u Osijeku u saborsku proceduru poslala prijedloge izmjena dvaju 'vodnih' zakona - o vodama i o financiranju vodnog gospodarstva. 

Izmjenom zakona o financiranju vodnog gospodarstva Vlada je uputila u hitnu saborsku proceduru, jer je važećim zakonom uspostavljen privremeni obračun naknade za korištenje voda, za što je osnovica isporučena količina vode, a traje do kraja ove godine. Nedonošenjem predloženih izmjena od početka iduće godine počeo bi obračun prema zahvaćenoj vodi, što bi, s obzirom na gubitke u javnoj vodoopskrbi od prosječno 49 posto, rezultiralo bitnim povećanjem cijene, podsjetio je ministar.

Stoga se, dodaje, izmjenama ponovno uspostavlja privremeni obračun naknade (prema isporučenoj količini vode), a do primjene uredbe o visini naknade za korištenje voda, kojom bi se uredili i korekcijski koeficijenti za naknadu za korištenje voda zbog prihvatljivih gubitaka vode. U međuvremenu će se provesti aktivnosti na uspostavi sustava telemetrijskog praćenja mjerenja zahvaćenih količina te kroz Plan upravljanja vodama osigurati sredstva za sanaciju gubitaka vode.

'Na taj način neće doći do povećanja naknade za korištenje voda', kazao je Ćorić. 

Predloženim se izmjenama želi poboljšati obračun i naplata naknade za uređenje voda pa se predlaže da jedinice lokalne samouprave, koje uz komunalnu naknadu naplaćuju i naknadu za uređenje voda i koje su za to dosad dobivale pet posto od naplaćene naknade, ubuduće dobiju 10 posto iznosa te naknade.

U redovnu saborsku proceduru upućene su izmjene Zakona o vodama, prema kojemu bi se taj zakon u pogledu zaštite voda odnosio  na sve vode bez izuzetka. Korištenje priobalnih, mineralnih i geotermalnih voda ostaje u posebnim zakonima (pomorstvo, energetika i rudarstvo), ali zaštita tih voda je u Zakonu o vodama.

Nadalje, uz zadržavanje definicije vodnih usluga (djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje), uvodi se definicija vodnih aktivnosti (zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribucija površinskih ili podzemnih voda i prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda). 

Prijedlogom se uređuje i poseban pravni režim kod izgradnje vodnih građevina za proizvodnju električne energije (hidroenergetski objekti) koji se grade na vodnom dobru, javnom vodnom dobru ili proširenom javnom vodnom neovisno o tome je li investitor privatni ili u njemu RH ima potpuni ili većinski dio.

Prema prijedlogu, investitor vodne građevine za proizvodnju električne energije, koje se grade na javnom vodnom dobru, može graditi na temelju prava građenja na rok od 99 godina.

Na akumulacijama, pak, stječe pravo upravljanja, jer su akumulacije javno vodno dobro i ostaju u vlasništvu Republike Hrvatske. Akumulacije, dovodne i odvodne kanale i tunele investitor gradi izravno u korist vlasništva Republike Hrvatske, a tim građevinama upravlja na temelju prava građenja, istaknuo je Ćorić. 

Inače, predloženim su izmjenama predviđaju takav status i za postojeće hidroenergetske objekte Hrvatske elektoprivrede (HEP). 

Tako se omogućava osnivanje prava građenja odnosno prava upravljanja određenim dijelovima hidroenergetskih objekata za proizvodnju električne energije u korist HEP-a. Zadržat će se vlasništvo države nad izgrađenim akumulacijama, dovodnim i odvodnim,  a HEP će steći pravo građenja nad ostalim dijelovima postojećih hidroenergetskih objekata izgrađenih na javnom vodnom dobru na 99 godina, bez naknade, dok nad akumulacijama, dovodnim i odvodnim kanalima i zemljištu pod njima stječe zakonsko pravo upravljanja, koje traje dok traje i pravo građenja, navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.