'Različite mjere kojima se ograničavaju kamatne stope kako bi se zaštitila kućanstva i pojedine interesne skupine mogu utjecati na profitabilnost banaka, čak i ako neke mjere nisu obvezujuće u trenutnom okruženju niske potražnje za kreditima', ističe se u izvješću Europske komisije.

U dokumentu Bruxellesa objavljenom u veljači već se spominje to da 'Vlada razmatra uvođenje nove administrativne mjere za zaštitu potrošača dodatnim snižavanjem zateznih kamata'. Takve mjere, upozorava Komisija, mogu utjecati na to da 'banke zbog visokog rizika smanje kreditiranje nekih klijenata, uključujući inovativna mala i srednja poduzeća koja mogu dati vrijedan doprinos oporavku hrvatskog gospodarstva'.

Umjesto reguliranja kamatnih stopa, Komisija upućuje preporuku Vladi da u potpunosti primijeni postojeće zakonodavstvo EU-a na području zaštite potrošača, smatrajući da tako može bolje zaštititi dužnike od nepoštenih bankarskih praksi. Pod tim se misli na, primjerice, povećanje transparentnosti bankarskih proizvoda, jačanje financijske pismenosti i kvalitetnije informiranje potrošača.

Podsjetimo, zakonskim izmjenama od prošlog tjedna maksimalna zatezna kamatna stopa između poduzetnika snižena je s 12,14 na 10,14 posto. Istovremeno, najviša zatezna kamata za građane spuštena je s 12 na 8,14 posto, što bi trebalo smanjiti dug blokiranih građana, i to za oko milijardu i 200 milijuna kuna godišnje.

Također, zakonom je usvojeno načelo da se visina ugovornih kamatnih stopa veže za stopu zakonskih zateznih kamata. Za poduzetnike su ugovorne kamatne stope limitirane tako da ne mogu biti više od zakonskih zateznih kamata uvećanih za polovinu te stope, što znači da je njihova gornja granica 15,21 posto.

Za građane su najviše ugovorne kamatne stope na potrošačke kredite smanjene s 11 na 10,14 posto, a za stambene kredite s 11 na 8,14 posto.

Dok za ograničenja zateznih kamata bankari donekle imaju razumijevanja, nikako ne mogu prihvatiti ograničavanje ugovornih kamatnih stopa i princip njihovog vezanja za visinu zateznih kamata.

U cijeloj priči najviše ih pogađa limitiranje kamatnih stopa na potrošačke kredite u koje ulaze, za banke najisplativiji, krediti po tekućem računu odnosno popularni 'minusi na tekućem'. Za te kredite bankari u pravilu kamatnu stopu drže na maksimumu (11 posto), a sada će ju morati spustiti za nešto manje od jedan posto (na 10,14 posto).

'Predloženo dodatno spuštanje maksimalnih ugovornih kamata svodi se na izravno uzimanje prihoda financijskim institucijama i teško se može naći opravdanje za to, pogotovo zato što Hrvatska već ima kamatne stope među najnižima u usporedivih 11 zemalja EU-a, a neke od njih su i zemlje eurozone', ističu u Hrvatskoj udruzi banaka.

S druge strane, financijski stručnjak Miljenko Giunio smatra da je granica najviših ugovornih kamatnih stopa za građane postavljena dovoljno visoko. 'Bankare bi trebalo zadovoljiti to što je dosta visoko postavljen limit ugovornih kamatnih stopa, osobito kada je riječ o stambenim kreditima', smatra Giunio.

Giunio ističe i da Hrvatska udruga banaka nema osnove za tuženje Vlade Europskoj komisiji zbog ograničavanja zateznih i ugovornih kamatnih stopa jer Europska komisija svojom direktivom regulira samo zatezne kamatne stope između poduzetnika, a u tome hrvatska regulativa ne odstupa puno od europskih preporuka.