U riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti 1. lipnja otvara se izložba 'Tko je dozvao tišinu', a ponudit će izbor radova 24 domaća umjetnika nastalih u vremenskom rasponu od stotinjak godina koje povezuje zajednički tematski ključ – poimanje tišine
Izložba 'Tko je dozvao tišinu' izbor je radova iz muzejske zbirke, izrađenih u različitim medijima (slikarstvo, crtež, grafika, skulptura, fotografija, video), nastalih u vremenskom razdoblju od stotinjak godina. Široki vremenski okvir podrazumijeva različiti likovni, značenjski i idejni pristup, navode iz MMSU-a.
'Iako je svaki od radova iniciran specifičnom pobudom, inspiriran drugačijim vizualnim ili semantičkim sadržajem, nosi u sebi određenu likovnu, simboličku ili konceptualnu informaciju, za izlaganje je biran po istom tematskom ključu: poimanje tišine. Bilo da je tišina doslovna što je najčešće materijalizirano praznim zatvorenim ili otvorenim prostorom, bez ljudskog lika, bilo da proizlazi iz atmosfere ili se svodi na njeno simboličko poimanje, u svakom se izloženom radu može iščitati neki od njenih pojavnih oblika. Pratimo je u krajoliku, isječcima animalističkih ili nadrealističkih prikaza, žanr-scenama, mrtvim prirodama, figurativnim, apstraktnim ili religioznim prizorima.
Na osobit se način pojavljuje u konceptualnim radovima koji kritički pristupaju društvenim temama. Jasno je da svaki rad na sebi svojstven način problematizira jedan vizualni sadržaj, bilo da je on tradicionalnijeg ili suvremenijeg karaktera, a istovremeno govori u prilog univerzalnosti likovnog govora i pokazuje kako se transmisijom u novo okruženje može promijeniti smisao i značenje ili njegova interpretacija. Smjestimo li izložene radove u vrijeme u kojem živimo, u svijet koji je okrenut naglavačke pojavom pandemije Covid-19, čitamo ih i tumačimo na izmijenjen način, uočavamo slike, detalje i poruke koje su promijenile smisao. Uobičajene i trivijalne navike poprimile su novu vrijednost. U svijetu kakofonije, tišina je postala vidljivija', poručuju iz MMSU-a.
Izloženi su radovi sljedećih autora: Krsto Hegedušić, Lovro Artuković, Josip Vaništa, Frano Šimunović, Vladimir Udatny, Stjepan Stolnik, Margareta Renberg, Ignjat Job, Željko Jerman, Vlasta Delimar, Ivan Kožarić, Ivan Šeremet, Ana Kadoić, Mirjana Vodopija, Zlatko Kopljar, Boris Cvjetanović, Vlaho Bukovac, Stanko Abadžić, Mare Milin, Tanja Dabo, Ivan Faktor, Ivan Posavec, Vladimir Gudac, Marcus Doyle.