Na obljetničkoj svečanosti izvedena je kratka predstava Dramskog studija slijepih Novi život 'Zec na brajici', prikazan dokumentarni film o knjižnici redateljice 'Knjiga u glasu i dodiru' Marijane Sladetić - Drenski, a priređen je i glazbeni nastup Predraga Krajnovića, Petre Marković i Josipa Hrvoja te vokalnog ansambla Udruge slijepih Zagreb.

Sanja Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe, podsjetila je kako je još 1921. u okviru Društva za izobražene slijepce postojala knjižnica, kojoj se u Drugom svjetskom ratu gubi trag, a od 1949. se knjige na brajicu počinju prepisivati ručno u Udruženju slijepih u Zagrebu.

'Time je formirana zbirka knjiga za slijepe koje su se mogle posuđivati u udruženju, koja je poslužila kao temeljni fond pri osnutku knjižnice', istaknula je.

Iz godine u godinu vladao je sve veći interes za knjigama, pa Savez 1969. osniva vlastitu tiskaru za proizvodnju na brajici, a godinu dana kasnije s radom počinje prvi studio za snimanje zvučnih izdanja, prvo na magnetofonskoj vrpci, potom audiokazetama, a 2003. je započet projekt digitalizacije zvučnih knjiga.

'Rukovodeći se vizijom i misijom knjižnice, treba ići u smjeru detekcije i obuhvaćanja šire kategorije korisnika, među ostalim, osobama s disleksijom, disgrafijom, motoričkim oštećenjima i slično', ustvrdila je Frajtag.

Čestitajući na velikoj obljetnici ministar kulture Berislav Šipuš, rekao je kako je predstava izvedena na svečanosti pokazala kako ograničenja nestaju kada je kreativnost u pitanju.

'Mašta nema granica, a dojmili su me snaga, energija i volja slijepih da budu obični kao svi mi', istaknuo je Šipuš, izrazivši uvjerenje da će se i za pedeset godina na stotoj obljetnici okupiti skupina kreativaca svih generacija.

Sead Muhamedagić, izaslanik hrvatske predsjednice kao pokroviteljice obljetnice, ustvrdio je kako su slijepe osobe jamci da knjiga ima budućnost, a knjižnica posvećena njima oduvijek je bila susretište i most koji povezuje slijepe i one koji to nisu.

Okupljene su pozdravili voditeljica odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom Marija Mustač, u ime zagrebačkog gradonačelnika, te ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić, koja je kazala kako je ta knjižnica uvijek bila oslonac ostalim ostalima u savladavanju zahtjevne tehnologije i davanju usluga za slijepe i slabovidne osobe.

Na inicijativu Hrvatskog saveza slijepih Vlada RH je 1999. donijela Uredbu o osnivanju Hrvatske knjižnice za slijepe kao javne ustanove u kulturi koja se financira iz državnog proračuna, što je rezultiralo većom proizvodnjom knjiga, a 2006. i 2008. se renovira prostor i studiji te višestruko nagrađivane knjižnice.

Tada se uvodi sve više novih usluga korisnicima, književne tribine, promocije knjiga, tematska predavanja istaknutih znanstvenika, koncerti ozbiljne glazbe.

Ministarstvo kulture je 2009. pokrenulo program širenja knjižničnih usluga u narodne knjižnice većih gradova, pa danas 14 narodnih knjižnica ima 20 računala s dodatnom opremom za slijepe, među kojima su i elektronička povećala.