Centar za demokraciju i pravo 'Miko Tripalo' predstavio je u četvrtak u Zagrebu knjigu 'Miko Tripalo: Otvoreno društvo', za koju je rečeno da dokumentira Tripalov susret s filozofijom Karla Poppera, koji ga je učinio jednim od ključnih poticatelja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj
'Riječ je o knjizi Tripalovih bilježaka dok je čitao Popperovu knjigu 'Otvoreno društvo', u kojima on zastupa neka temeljna stajališta toga utemeljitelja filozofije kritičkog racionalizma i njegov kriticizam prema zatvorenom društvu', rekao je jedan od urednika Goran Sunajko.
'Oba borca protiv zatvorenog društva mogu nam danas poslužiti kao pledoaje za svijest o važnosti otvorenog društva, a to znači demokratske jednakosti, slobode, autonomije, pluralizma i ljudskih prava bez kojih ne može biti legitimna ni jedna vlast', dodao je Sunajko.
vezane vijesti
Vesna Pusić: Od istine do sumnje, od žrtve do predvodnika svojega vremena
Govoreći o najvažnijim zaključcima Tripalova čitanja Poppera, Vesna Pusić ističe kako su oni da zatvoreno društvo vodi k totalitarizmu, da bez otvorenog društva nema otvorene znanosti i, treće, da su istina i spoznaja diskurzivne, a ne konačne, što znači da istina nije cilj, nego samo put stalnog propitivanja što razumiješ.
Fascinantno je da je Tripalo to radio kad je bila dominantna svijest da postoji apsolutna istina, rekla je i dodala da politika i danas počiva na 'apsolutnoj istini', a one koji se s tim ne slažu proglašava narodnim neprijateljima ili budalama.
Popper je savršen za one koji imaju intelektualne pretpostavke za transformaciju, rekla je Pusić i dodala da se Tripalo u otvorenom odnosu suočio s marksističkom dogmom 1972. godine, u vrijeme kad je izbačen iz politike na dramatičan način i kad je bio pred egzistencijalnom prijetnjom te kad ga '90 posto ljudi koji su mu se do jučer bacali u naručje nije više pozdravljalo'.
'On se, oslanjajući se na Poppera, nosi s tim dramatičnim trenutcima u svojem životu, a glavni zaključci su nužnost upotrebe razuma u politici i reforme bez nasilja', rekla je Vesna Pusić i dodala kako to ni danas ne uvažavaju ni malo starije demokracije.
'Zatvoreno društvo je kontekst iz kojega se danas razvija populizam. Koristeći frustracije marginaliziranih pripadnika društva koje je vrijeme pregazilo, vođe dolaze na vlast', istaknula je.
Čitanje Poppera Tripala je od posjednika istine potvrdilo u nositelja sumnje, svjesna da je svaka spoznaja privremena, te ga od žrtve pretvorilo u predvodnika svojega vremena, rekla je Vesna Pusić, dodajući da to nije veliki profit samo za Tripala, nego i za sve one koji čitaju tu knjigu.
Dario Čepo: Mogu li se akteri civilnog društva boriti za smanjenje sloboda
Urednik Dario Čepo Tripala smatra jednom od najvažnijih osoba za razvitak demokratske države i slobodne, tolerantne političke zajednice, što se, po njegovu mišljenju, može vidjeti u Tripalovu djelovanju sedamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, i to ne samo u političkoj ulozi čelnika stranaka, nego i u ulozi utemeljitelja civilnog društva.
'Slično Vaclavu Havelu i mnogim drugim intelektualcima i disidentima u Istočnoj Europi, Tripalo se fokusira na uvođenje i otvaranje najrazličitijih organizacija civilnog društava koje su usmjerene na proširenja polja slobode i uvođenje u mentalni sklop ideje da između države i društva može postojati netko', rekao je.
Ta praktična posljedica njegova čitanja Poppera vidi se u uspostavi dviju važnih institucija devedesetih godina - Instituta Otvorenog društva Hrvatska i Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava. Obje institucije bile su usmjerene na fundamentalnu ideju koja je vodila Tripalovo političko djelovanje da je važno na ključno mjesto postaviti slobodnoga građanina, a uloga države je da bude formalno-pravno garancija toga građanina i slobodnoga civilnog društva, istaknuo je Čepo.
Da je u tome bio uspješan početkom devedesetih, pokazuje konstantna kritika koju su politički akteri imali prema akterima civilnoga društva, katkad i kritikama da je civilno društvo neprijateljski nastrojeno prema državi, dodao je.
Čepo je upozorio i na slabljenje civilnoga društva za koje je upotrijebio izraz 'gentrifikacija'. Ona se očituje s jedne strane u gotovo potpunoj birokratiziranosti uvjeta rada koja se nameću civilnome društvu, a s druge strane dovodi do paralelnog stvaranja organizacija civilnoga društva koje nemaju spremnosti čuti argumente koji nisu njihovi.
'Primjer, kada se raspravljalo o referendumu o braku, kako su ga zvali 2013. zastupnici ideje da se brak mora ustavno odrediti kao zajednica žene i muškarca, često su citirali stavove Američkog koledža pedijatara kako je život djece u istospolnim zajednicama iznimno loš za tu djecu. Rekli su: vidite, mi ne govorimo da ta djeca ne bi trebala živjeti i u istospolnim brakovima, nego upućujemo na istraživanje relevantnih američkih stručnjaka', rekao je Čepo.
'Prosječan slušatelj će reći: pa dobro, ako su napravili istraživanje, tko sam ja da tu proturječim, ali kad malo pročeprkate dalje, vidite da je Američki koledž pedijatara mala skupina koja se fokusirala stiktno na anti-LGBT retoriku, a da Američka akademija pedijatara okuplja 90-95 posto američkih stručnjaka i da oni potpuno suprotno govore', dodao je Čepo.
'Ako je uloga civilnoga društva, kao su tumačili svi, da proširuje polje slobode pojedinca i jača ulogu građanina, možemo li imati aktere unutar civilnoga društva kojima je primarna uloga ograničavati te slobode?', upitao je na kraju Čepo te dodao da Tripalo na to daje odgovor.
