Književnica, povjesničarka književnosti i prevoditeljica Zlata Derossi preminula je u utorak u Zadru, doznaje se danas na zadarskom Filozofskom fakultetu
Zlata Derossi rođena je 1926. godine u Brodu na Savi. Osim književno-kritičkih i radova iz područja književne povijesti profesorica Derossi objavljivala je i radove iz metodike te pedagogije.
Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jugoslavenske književnosti, hrvatski jezik sa starocrkvenoslavenskim, njemački jezik, ruski jezik i nacionalna povijest. Diplomirala je 1950.
Predavala je na Učiteljskoj školi te na Pedagoškoj akademiji u Gospiću suvremeni hrvatski jezik i povijest hrvatskog jezika. Zbog političkih progona nakon 1972. nije mogla dobiti posao u svojoj struci pa je radila kao bibliotekarica i prevoditeljica s njemačkog jezika.
Bila je član Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatskoga kulturnog vijeća.
Zajedno s Petrom Bašićem i suprugom Julijem Derossijem transkribirala je Kašićev prijevod Biblije na hrvatski jezik (Paderborn, 1999. i 2000.) i prevodila knjige s njemačkog na hrvatski, od kojih su dvije vezane svojim sadržajem uz Liku (Franjo Julije Fras: Topografija karlovačke vojne krajine, Ličke župe, Gospić, 1984.) i Karl Patsch: Lika u rimsko doba (Ličke župe, Gospić. 1990.). Uređivala je od 1964. do 1967. časopis Pedagoške akademije u Gospiću 'Dostignuća'.
Objavila je niz stručnih i znanstvenih radova u Školskim novinama, Pedagoškom radu, Pogledima i iskustvima, Umjetnosti riječi, Jeziku, Filologiji, Kritici i Maruliću u Zagrebu, Dostignućima u Gospiću, Senjskom zborniku u Senju, Književnim obzorjima u Splitu, Književnoj Rijeci u Rijeci, Istri i Novoj Istri u Puli.
Objavljivala je novinske članke u zagrebačkom Vjesniku, tjedniku Fokus i iseljeničkom prilogu Večernjeg lista – Dom i svijet. Pisala je predgovore i pogovore za knjige.