Prva sveobuhvatna studija pandemije koju je vodilo Sveučilište u Sydneyu pokazuje da gubici potrošnje iznose više od 3,8 bilijuna američkih dolara, uz gubitak 147 milijuna radnih mjesta i dosad neviđeni pad emisije stakleničkih plinova.

Međunarodna skupina istraživača otkrila je kako su najviše pogođeni sektor putovanja te regije Azije, Europe, Sjedinjenih Američkih Država. Globalna povezanost imat će pak kaskadne multiplikacijske efekte na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.

Slabljenje međusobne povezanosti, kao posljedica niza uvedenih mjera za sprečavanje širenja zaraze, uzrokovalo je velike poremećaje u trgovini, turizmu, energetici i financijama, istodobno smanjujući pritiske na okoliš u većini najteže pogođenih područja.

Ova studija usredotočena je na žive podatke do 22. svibnja i razlikuje se od većine procjena ekonomskih učinaka pandemije na temelju analiza scenarija i / ili projekcija. Riječ je o pionirskom pokušaju da se prikažu rezultati i posljedice kombiniranog ekonomskog, društvenog i okolišnog utjecaja koronavirusa, uključujući i njegove neizravne učinke.

Iz ovog rada, upravo objavljenog u znanstvenom časopisu PLOS ONE, da se iščitati sljedeće: Potrošnja je smanjena u vrijednosti 3,8 bilijuna američkih dolara, odnosno za otprilike 4,2 posto BDP-a Njemačke. Bez posla ostaje 147 milijuna radnika, odnosno 4,2 posto globalne radne snage. Prihodi od plaća srozali su se 2,1 bilijuna dolara, odnosno šest posto.

Pandemija Covida-19 najviše je pogodila SAD, Kinu, zračni prijevoz i turizam. Istovremeno, bilježe autori studije, emisije stakleničkih plinove smanjile su se za 2,5 gigatone, odnosno 4,6 posto, što je najveći pad u ljudskoj povijesti.

Opasne fine emisije krutih čestica smanjene su 0,6 megatona, ili 3,8 posto. Emisije sumpornog dioksida iz izgaranja fosilnih goriva, povezane s astmom i problemima dišnih puteva, kao i emisije dušičnog oksida koje između ostalog nastaju izgaranjem goriva prilikom vožnje automobila, smanjene su 5,1 megatonu, odnosno 2,9 posto.

Najgori gospodarski šok

Dr. Arunima Malik iz Integrirane analize održivosti (ISA) s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sydneyu kaže kako je iskustvo prijašnjih financijskih šokova pokazalo da se bez strukturnih promjena dobici u okolišu vjerojatno neće održati tijekom gospodarskog oporavka.

'Doživljavamo najgori gospodarski šok od vremena velike gospodarske krize, dok smo istovremeno imali najveći pad emisije stakleničkih plinova otkad je počelo izgaranje fosilnih goriva', rekla je dr. Malik.

'Uz nagli pad stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene, treba voditi računa i o smrtnosti kao posljedici onečišćenja zraka', upozorila je, pozivajući se na podatke po kojima od posljedica zagađenja izazvanog korištenjem fosilnih goriva dnevno umire 10.000 ljudi .

'Kontrast između društveno-ekonomskih i okolišnih varijabli otkriva dilemu globalnog društveno-ekonomskog sustava. Naša studija naglašava međusobnu povezanost međunarodnih lanaca opskrbe, s vidljivim globalnim efektima prelaska u nizu industrijskih sektora, kao što su proizvodnja, turizam i promet', kaže dr. Malik.

Istraživanje pomoću Global MRIO laboratorija

Za ovu studiju utjecaja Covida-19 analizirano je 38 regija svijeta i 26 sektora, a rezultati su prevedeni iz izvora na 12 jezika, od arapskog, preko hindskog, do španjolskog. Istraživači su se pritom koristili takozvanom globalnom multi-regionalnom ulazno-izlaznom analizom (MRIO) ili GMRIO, u open-source Global MRIO laboratoriju. Ova prilagodljiva baza podataka dio je australskog Laboratorija za industrijsku ekologiju (IE Lab) Sveučilišta Sydney.

Global MRIO laboratorij uključuje podatke statističkih agencija, uključujući nacionalne račune i Eurostat te podatke o međunarodnoj trgovini kao što je UN Comtrade. Laboratorij pokreću superračunala koja izračunavaju utjecaj međunarodne trgovine na milijarde lanaca opskrbe koji se protežu u 221 zemlji.

Glavni autor, profesor Manfred Lenzen, koautor 'Upozorenja znanstvenika o bogatstvu', rekao je da su inovacije IO-ovih laboratorija, koje financiraju država Australija i Sveučilište u Sydneyu, katalizirali novu istraživačku učinkovitost u Australiji.

'Stotine korisnika odgovara na niz pitanja, od izgradnje održivih gradova, preko načina da se baca manje hrane i smanji ekološki otisak turizma, do zaštite od velikih katastrofa poput tropskih ciklona', kaže Lenzen.