No sve su to općenite tvrdnje koje nas mogu i ne moraju osobno dirati, jer ponekad se teško poistovjetiti s takvim dalekosežnim prognozama. Zato je dobro i poučno, pa i upozoravajuće vidjeti kako će se te promjene odraziti na mjesto u kojem živimo. To je moguće uz pomoć nove interaktivne mape The Future Urban Climates, a ona nam otkriva kakva će klima 2080. godine biti u čak 40.581 urbanoj sredini širom svijeta.

Autor mape je ekolog s američkog Sveučilišta Maryland Matthew Fitzpatrick, a za nju je koristio podatke Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Osim predviđanja kakvu će klimu imati grad u kojem živimo, odmah se dobije usporedba s nekim drugim lokalitetom u kojem već vladaju prilike koje će naš grad doseći 2080. prolazeći kroz sličnu promjenu.

Naravno, najviše nas zanimaju hrvatski gradovi, pa evo kako ćemo mi ili naši potomci živjeti za 66 godina. Podaci za neke druge gradove dostupni su na gore navedenom linku za mapu.

• Zagreb: ljeta će biti toplija za 7,2 stupnja i 22,3 posto suša, a zime 4,9 stupnjeva toplije i 7,1 posto vlažnije. Danas takve prilike vladaju u gradiću Ponte di Castegnero kod Venecije.
• Split: ljeta će biti toplija za 7,5 stupnjeva i 27,7 posto suša, a zime 5 stupnjeva toplije i 3,1 posto suše. Današnji ekvivalent je grad Selenice kod albanske Vlore.
• Rijeka: ljeta će biti toplija za 7,3 stupnja i 21,9 posto suša, a zime 4,9 stupnjeva toplije i 5,9 posto vlažnije. Današnji ekvivalent je albanski Skadar.
• Osijek: ljeta će biti toplija za 7,5 stupnjeva i 23,9 posto suša, a zime 5,3 stupnja toplije i 4,2 posto vlažnije. Današnji ekvivalent je Negotin u Sjevernoj Makedoniji.
• Zadar: ljeta će biti toplija za 7,1 stupanj i 28,1 posto suša, a zime 4,8 stupnjeva toplije i 4,4 posto vlažnije. Današnji ekvivalent je Bijelo Polje kod Podgorice u Crnoj Gori.
• Pula: ljeta će biti toplija za 6,9 stupnjeva i 22 posto suša, a zime 4,9 stupnjeva toplije i 3,5 posto vlažnije. Današnji ekvivalent je Torretta u talijanskoj Kalabriji.
• Karlovac: ljeta će biti toplija za 7,2 stupnja i 24,3 posto suša, a zime 4,8 stupnjeva toplije i 4,2 posto vlažnije. Današnji ekvivalent je Domio kod Trsta.
• Varaždin: ljeta će biti toplija za 7,4 stupnja i 21,7 posto suša, a zime 5,6 stupnjeva toplije i 6 posto vlažnije. Današnji ekvivalent je Negotin u Sjevernoj Makedoniji.
• Dubrovnik: ljeta će biti toplija za 7,2 stupnja i 19,1 posto suša, a zime 4,5 stupnjeva toplije i 4,1 posto vlažnije. Današnji ekvivalent je Orikum kod Vlore u Albaniji.

Jedna je zanimljivost vrlo zamjetna: osim porasta temperature, cijela srednja i južna Dalmacija dodatno će biti pogođene smanjenjem količine padalina, što je već prilično zamjetno. Također, gradovi koji su danas dio sjevernije kontinentalne klime bit će sve sličniji onima koji se nalaze znatno južnije, u danas toplijim krajevima. Ili, Fitzpatrickovim riječima, klima će biti sve sličnija onoj bliže ekvatoru. Ta je pojava već primjetna, npr. usporedbom podataka iz 2010. u odnosu na one iz 1950. Najveće promjene dosad su zabilježene u Sjevernoj Americi, Europi i Oceaniji.

Mapa daje još jednu mogućnost za prognoze ako se kao čovječanstvo ponešto opametimo i smanjimo emisije štetnih plinova. Jednostavnom promjenom u postavkama dobiju se i ti podaci. Primjerice, po njima bi ljeta u Zagrebu bila 2,3 stupnja toplija i 3,6 posto suša, a zime 1,9 stupnjeva toplije i 9,2 posto vlažnije, pa bi klima u našem glavnom gradu bila najsličnija današnjoj u Vodostaju u Karlovačkoj županiji.

Ono što posebno zabrinjava je nedostatak bilo kakve usporedbe s današnjom klimom bilo gdje u svijetu kad se govori o prognozama za ekvatorijalni pojas, odnosno Srednju Ameriku i sjevernu Afriku. To bi značilo da će situacija tamo biti doista kritična. U tim područjima živi oko 40 posto svjetske populacije, što znači da će oko 3,5 milijardi ljudi biti izloženo klimi kakva danas ne postoji nigdje na Zemlji. Neki znanstvenici pribojavaju se da će tropski krajevi biti sasvim neprikladni za život jer postoje granice u vrućini i vlažnosti koje tijelo može podnijeti.