Svaki sat koji dijete provede igrajući videoigre povećava rizik od opsesivno-kompulzivnog poremećaja za oko 13 posto, a gledajući sadržaje na YouTubeu za oko 11 posto, pokazala je najnovija studija sveučilišta u Kaliforniji
Previše vremena provedenog pred ekranom u djetinjstvu povezano je s poremećajima prehrane, problemima mentalnog zdravlja i ovisnošću o kockanju u kasnijem životu
Ipak, za razliku od drugih studija, najnovije istraživanje nije pronašlo povezanost između gledanja filmova ili igranja na mobitelu. Istraživači su okrivili algoritme YouTubea i sadržaje videoigara koji izazivaju ovisnost za poticanje kompulzivnih osjećaja kod predtinejdžera.
Znanstvenici sa Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu pratili su su 9204 djece u dobi od devet do 10 godina. Na početku studije, svaki je ispitan o tome koliko dugo provodi igrajući igrigre ice i gledajući TV.
Dvije godine kasnije, njihovi roditelji ili skrbnici ponovno su pozvani i upitani je li njihovom djetetu dijagnosticiran OCD ili pokazuje simptome u skladu s tim stanjem.
Istraživači su otkrili da mladi u prosjeku provedu tri sata i 54 minute gledajući u ekrane svaki dan. Ovo isključuje vrijeme provedeno na uređajima u školama u obrazovne svrhe.
Tijekom praćenja otkriveno je da je 405 djece (4,4 posto) imalo dijagnosticiran opsesivno - kompulzivni poremećaj. Analiza je pokazala da su djeca koja su dulje gledala videoigre ili gledala videozapise vjerojatnije dobila dijagnozu.
Slanje poruka, videochat i vrijeme provedeno na društvenim mrežama nisu povezani s većim rizikom kod djece, no znanstvenici upozoravaju da je to možda zato što ih mladi u ovoj dobnoj skupini ne koriste često. Rezultati mogu biti drugačiji kod starijih tinejdžera, dodali su realizatiori studije.
Dr. Jason Nagata, pedijatar sa Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, koji je vodio ovu studiju, navodi: 'Iako vrijeme ispred ekrana može imati važne prednosti poput obrazovanja i veće socijalizacije, roditelji bi trebali biti svjesni potencijalnih rizika, posebno za mentalno zdravlje’.
'Djeca koja provode previše vremena igrajući video igrice prijavljuju da osjećaju potrebu da se igraju sve više i više i da ne mogu prestati unatoč pokušajima. Nametljive misli o sadržaju videoigara mogle bi se razviti u opsesije ili kompulzije’, dodao je Nagata.
'Iako vrijeme ispred ekrana može imati važne prednosti poput obrazovanja i povećane socijalizacije, roditelji bi trebali biti svjesni potencijalnih rizika, posebno za mentalno zdravlje', kaže Nagata u priopćenju za javnost. 'Obitelji mogu razviti plan korištenja medija koji bi mogao uključivati vremena bez ekrana, uključujući vrijeme prije spavanja.'
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju da djeca ne provode dulje od jednog do dva sata ispred ekrana svaki dan.
Studija je objavljena u časopisu Journal of Adolescent Health, donosi Daily Mail.