Solarna sonda Parker, najbrži objekt ikada koju su izgradili ljudi, proletjet će na Badnjak nevjerojatnom brzinom od 700.000 kilometara na sat, prolazeći na udaljenosti od samo 6,1 milijuna kilometara od površine Sunca. Za usporedbu, pri toj brzini sonda bi prešla udaljenost između Londona i New Yorka za samo 29 sekundi. Ta nevjerojatna brzina rezultat je snažnih gravitacijskih sila koje je privlače prema Suncu
Sonda će ući u koronu, superzagrijanu vanjsku atmosferu Sunca, koja se vidi s Zemlje kao svijetle niti tijekom potpune pomrčine Sunca. Očekuje se da će prednji dio sonde doseći temperaturu od čak 1.400°C. Znanstvenici s nestrpljenjem čekaju signal koji bi trebao stići na Zemlju 27. prosinca kako bi potvrdio da je sonda preživjela ekstremne uvjete.
'To je moje dijete', izjavila je za Sky News Yanping Guo, menadžerica za dizajn i navigaciju misije. 'Sigurna sam da ćemo dobiti dobre vijesti i nove podatke od sonde.'
vezane vijesti
Povijesna misija i njezin cilj
Parkerova sonda lansirana je u kolovozu 2018. i od tada se spiralno približava Suncu. Ovo je njezina 22. orbita, a ujedno i najbliža kojoj će ikada doći. Cilj misije je prikupiti podatke koji će pomoći znanstvenicima da razumiju složene procese u Sunčevoj atmosferi i magnetskom polju.
Tim istraživača s Imperial Collegea u Londonu već je analizirao podatke iz prethodne orbite i otkrio nagle promjene u magnetskom polju Sunca, koje generiraju solarni vjetar brzinom od milijun milja na sat.
Profesor Tim Horbury, koji vodi istraživanje, ističe važnost tih podataka: 'Solarni vjetar stvara auroru na Zemlji, ali također predstavlja prijetnju. Može naštetiti astronatuma, onesposobiti satelite i uzrokovati poremećaje na Zemlji, primjerice u elektroenergetskoj mreži.'
Razumijevanje procesa koji oblikuju solarni vjetar moglo bi dugoročno omogućiti bolje prognoze njegovih učinaka na Zemlju, što je ključno za zaštitu tehnologije i ljudskih aktivnosti u svemiru i na površini planeta.
Izazovi koji traju desetljećima
Ideja o misiji koja bi se približila Suncu potekla je još 1958., ali tek u 21. stoljeću inženjeri su razvili tehnologiju sposobnu izdržati ekstremne uvjete u blizini Sunca. Ključni element sonde je masivni toplinski štit koji štiti njezine osjetljive instrumente od intenzivne topline i zračenja.
'Imam nevjerojatnu sreću što sam svjedok trenutka kada ova misija napokon leti, omogućujući nam da provodimo znanost o kojoj smo sanjali desetljećima', rekao je profesor Horbury.
Osim znanstvenih otkrića, ističe se i tehnički uspjeh ove misije. 'Znanost je fantastična, ali inženjerski podvig je nevjerojatan. To je iznimno neprijateljsko okruženje za putovanje.'
