Otkako je InSight 26. studenog sigurno sletio na Mars, stručnjaci u NASA-inom Jet Propulsion laboratoriju u Pasadeni imaju pune ruke posla. Za početak, provjerili su područje na koji je letjelica aterirala, nazvano Elysium. Riječ je o drugoj najvećoj vulkanskoj regiji na Marsu, kojoj je talijanski astronom Giovanni Schiaparelli dao ime prema ravnici Elysion u Hadu, svijetu podzemlja iz grčke mitologije.

Potom su znanstvenici otkrili da je vozilo tek blago nagnuto, pod kutem od četiri stupnja, i da je parkirano u plitkom, prahom i pijeskom ispunjenom krateru. To je dobra vijest, jer InSight je konstruiran tako da može djelovati na kosinama do 15 stupnjeva nagiba.

'Znanstvenici su se nadali da će InSight sletjeti u pjeskovito područje s malo kamenja', radostan je i vođa projekta Tom Hoffman iz JPL-a. 'Slijetanje u veliki pješčanik omogućava jednostavnije namještanje instrumenata i olakšat će bušenje tla.'

Krtica je spremna zakopati ispod površine

Stijenje i velike kosine ugrozili bi nastavak misije, naročito postavljanje toplinskog senzora HP3, zvanog Krtica, i jako osjetljivog seizmometra SEIS.

Slijetanje na preveliku strminu ugrozilo bi napajanje iz dva solarna kolektora, dok bi prizemljenje uz neku stijenu onemogućilo otvaranje jednog kolektora.

Uvid u prve fotografije odaslane s Marsa daje do znanja da se oko letjelice nalazi tek poneki kamen. Fotografije visoke rezolucije očekuju se ovih dana, kad se s InSighta makne plastični pokrov koji je osjetljivu optiku dviju kamera štitio od prašine podignute prilikom slijetanja na površinu planeta.

Na Zemlji se s nestrpljenjem očekuju bolje fotografije. Prema ovome što se sada može vidjeti, nema razloga za zabrinutost i InSight će moći odraditi posao zbog kojeg je i poslan na Mars.

A kad stručnjaci odrede mjesto na kojm će se bušiti u dubinu planeta, tim iz Pasadene započet će s pripremama za fino namještanje mehaničke ruke koja će za njih obaviti prljavi posao.

InSight generirao više enegije no što mu treba

Podaci pokazuju da je prvog dana na Marsu sunčevom energijom napajani InSight generirao više električne energije od bilo kojeg prethodnika koji je aterirao na ovaj planet.

'Lijepo je znati da smo oborili prvi nezemaljski rekord već prvog dana boravka letjelice na Marsu', ponosan je Hoffman. 'No još je važnije da smo u jednom solarnom danu na Marsu proizveli 4588 watt-sati energije, što će biti više no dovoljno safta za posao koji nas očekuje.'

InSight bi na Marsu trebao raditi jednu marsovsku godinu i 40 marsovskih dana, sola, odnosno dvije zemaljske godine. Za to bi vrijeme dubinskim istraživanjem Marsa trebao prikupiti što više podataka koji bi nam trebali pomoći u razumijevanju nastanka stjevovitih nebeskih tijela, uključujući Zemlji i naš Mjesec. Stay tuned!