Nakon što je Facebook početkom mjeseca upozorio korisnike da prihvate ažurirana pravila WhatsAppa ili će im račun biti ugašen, konkurentske aplikacije ne mogu prestati bilježiti nagli porast prebjeglih ljubitelja diskretnog čavrljanja. Najveći dobitnik ove slučajne lutrije je Signal, šest godina stara aplikacija za razmjenjivanje poruka koja je u oko javnosti upala dijelom i zbog njezinog investitora Briana Actona - čovjeka koji je 2017. u suglasju s partnerom WhatsApp prodao Facebooku i time zapečatio njegovu sudbinu kao platforme za sisanje svih korisničkih podataka osim sadržaja samih poruka.

'Zdrava' alternativa Velikom Bratu

Nagli porast interesa za Signal je, prenosi Verge, rezultirao i ubrzanim razvojem same aplikacije, kao i upražnjavanjem već uigrane prakse u svijetu velike tehnologije - 'posuđivanju' značajki koje koristi konkurencija.

Ovaj potez, kao i neizvjesna budućnost same platforme, zabrinula je velik broj njezinih zaposlenik, a najveća opasnost prijeti joj iz iste sredine kao i ona kod WhatsAppa - samih korisnika.

Dobri i loši momci

Ako spadate među relativno, nazovimo to tako, normalne korisnike - vaš posjet Signalu uglavnom će se sačinjavati od razgovora s rodbinom, prijateljima i tako dalje, pokojim razmjenjenim memom i fotografijom te dugotrajnim razgovorima koji troše megabajte umjesto impulsa.

Tamna strana Signala, kao i WhatsAppa, nalazi se u akterima koji šire govor mržnje, organiziraju nasilje ili se, jednostavno, bave organiziranim kriminalom ili nečim još gorim. Svi ti ljudi, kao i vi, imaju zajamčenu diskreciju, a kompanije koje im to dozvoljavaju nikako ne mogu saznati prijeti li nekome opasnost do trenutka kada se to zbilja dogodi i policija na uređaju počinitelja ne pronađe stotinjak poruka ispisanih u privatnom grupnom razgovoru.

Značajka Signala dodana krajem prošle godine dodatno je pobudila zabrinutost njegovih zaposlenika - poveznicama u privatne sobe koje se mogu distribuirati izvan aplikacije. Na ovaj način, podsjetimo, nepoželjni akteri tvitom ili viralnim emailom mogu pozvati istomišljenike u diskretne enkriptirane sobe gdje bezbrižno mogu širiti dezinformacije, radikalizirati nove članove i konačno - organizirati stvari koje bi, kao što to obično ide, ugrozile imovinu ili život drugih ljudi.

Problem je što niti Facebook niti Signal nemaju pravi odgovor na ovo pitanje. Ako vlastima dozvole pristup svojoj aplikaciji, njezina svrha postaje besmislena, a ako to ne naprave, daju dodatni razlog za masivni priljev ekstremista i kriminalaca na svoju platformu.

Neizvjesna budućnost

Problemi s kojima se Signal susreće ne staju samo na ovome - kompanija, kao i sve druge, mora se od nekud financirati. Trenutno sav novac ulažu Brian Acton i njegov partner Moxie Marlinspike (pravim imenom Matthew Rosenfeld, s time da analitičari unutar kompanije najavljuju sto milijuna aktivnih korisnika potrbnih za samoodrživu platformu koja bi funkcionirala putem donacija (pošto je Singal, na kraju, ipak zaklada).

Nagli porast broja korisnika, uvođenja značajki poput alternativnih imena i kopiranje konkurencije Signal bi s vremenom dovelo na odveo na put sličan onome kojim je kročio Facebook, čega se prema Vergeu - boje i mnogi Signalovi zaposlenici. Acton je vrlo aktivni lider koji radi puno više od sufinanciranja projekta, a njegov kolega Marlin Spike, bivši IT-jevac zadužen za sigurnost Twittera, tvrdi da je model zaklade dobar start za 'zaobilaženje' Facebookove sudbine. Problem je, doduše, što primjenom ove metodike platforma usporava svoj rast te se unatoč svemu suočava sa sličnim problemima kao i Zuckerbergova medijska kompanija.

'Ako uvedemo restriktivne mjere koje neželjenim aktorima smetaju pri komunikaciji i korištenju aplikacije, one će istu stvar raditi i sa 'normalnim' korisnicima usluge, što nas stavlja u poziciju iz koje je jako teško izaći čistih ruku', komentirao je. Premda Signal do danas nije zabilježio postojanje ekstremističkih skupina na svojoj platformi, kažu iz Vergea, to ne znači da one ne postoje.