Prvi put otkako je invazija na Ukrajinu odsjekla rusku svemirsku industriju od stranih kupaca, ruska raketa poletjela je u svemir sa satelitima u kojima su komercijalne tehnologije zapadnih tvrtki.

Korisni tereti tvrtki sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu i Luksemburgu letjeli su na satelitu u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su održavali prisnije odnose s Rusijom nego što je to bio slučaj sa zapadnim državama.

Iako su korisni tereti mali, njihova prisutnost na lansiranju primjetna je nakon rata u Ukrajini, zbog toga što su zapadne sankcije dovele do embarga protiv postavljanja američke i europske svemirske tehnologije na ruske rakete.

Sankcije Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije uvedene nakon ruske invazije 2022. godine sprječavaju izvoz širokog spektra svemirske tehnologije u Rusiju.

Kompanije iz Sjedinjenih Država, Europe, Japana, Južne Koreje i drugih nacija pomaknule su svoje satelite s ruskih raketa, primarno ih prebacivši na rakete za lansiranje putem SpaceX-a, Rocket Laba i Indije.

Europska svemirska agencija prekinula je partnerstvo s Rusijom u istraživanju Marsa nekoliko tjedana nakon invazije na Ukrajinu. Rusija je prošle godine lansirala angolski komunikacijski satelit, no ta je misija bila dio međuvladinog sporazuma.

Rusija nastavlja s lansiranjem američkih astronauta na Međunarodnu svemirsku postaju temeljem sporazuma s američkom svemirskom agancijom NASA-om bez razmjene sredstava.

Bjelorusija, UAE i Malezija, ali i - Britanci

Sporno lansiranje počelo je uzlijetanjem rakete Sojuz s kozmodroma Vostočni, koji se nalazi na krajnjem istoku Rusije. Potisnik Sojuz i njegov gornji stupanj Fregat uspješno su isporučili ruski civilni meteorološki satelit u polarnu orbitu, zatim rasporedili 42 sekundarna korisna tereta, uglavnom satelite CubeSat ruskih tvrtki i sveučilišta.

U manifestu za lansiranje Sojuza bila su tri mala strana satelita. Jedan je bio iz Bjelorusije, vjernog ruskog saveznika, a ostali su bili iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Malezije.

Satelit UAE PHI-Demo, težak 20 kilograma, trebao bi poslužiti kao platforma za dva europska tehnološka demonstracijska eksperimenta.

PHI-Demo sadrži 5G komunikacijski teret luksemburške tvrtke OQ Technology koja podržava prijenos podataka i aplikacije za praćenje imovine.

Na brodu je i eksperimentalni potisnik na vodeni pogon koji je razvila britanska tvrtka SteamJet Space Systems, koja kaže da je specijalizirana za ekološki prihvatljiv pogon koji može pružiti desetke puta veći potisak od električnog pogona.

Svemirski centar Mohammed Bin Rashid sa sjedištem u Dubaiju, koji posjeduje i upravlja svemirskom letjelicom PHI-Demo, objavio je kako je razvio satelit u partnerstvu s privatnim svemirskim sektorom i istraživačkim institucijama UAE.

Britanski SteamJet i luksemburški OQ Technology osigurali su sporazume s dužnosnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata za postavljanje svojih tereta na satelit PHI-Demo, dok su Emirati bili odgovorni za odabir ruske rakete-nosača.

Azijski Space X

Još jedan strani satelit također je bio na lansiranju rakete Sojuz.

Malezijski CubeSat je prva svemirska letjelica u vlasništvu tvrtke s velikim ambicijama pod nazivom Angkasa-X, koja sebe naziva SpaceX-om Azije. Cilj je osigurati pokrivenost širokopojasnim internetom za azijsko-pacifičku regiju.

Angkasa-X ima potporu korporacije Greenpro Capital, malezijskog poslovnog inkubatora koji kotira na Nasdaqu, sa sjedištem u Kuala Lumpuru i registriranim u američkoj saveznoj državi Nevadi.

Satelitski operateri Ujedinjenih Arapskih Emirata i Malezije rezervirali su svoja mjesta u Sojuzu preko ruskih posrednika, uključujući rusku privatnu tvrtku pod nazivom Aerospace Capital i Glavkosmos, podružnicu ruske svemirske agencije Roscosmos.

Njemačka tvrtka koja je izvorno bila uključena u posredovanje u vožnjama za međunarodne satelite na raketi Sojuz odustala je od misije.

Ruski, UAE i malezijski dužnosnici nisu otkrili cijene lansiranja za let Sojuza. Ali teško je zamisliti da je Rusija snizila cijenu SpaceX-a za mali satelit koji bi se vozio u jednoj od njegovih misija dijeljenja vožnje Falconom 9, a da nije prodala uslugu lansiranja Sojuza ispod cijene.

Satelit od 20 kilograma poput PHI-Demo misije UAE koštao bi 330 tisuća američkih dolara za lansiranje raketom Falcon 9, piše Ars Technica.