Neto dobit bankarskog sektora u prvih je devet mjeseci ove godine bila za oko 2,2 milijarde kuna veća u odnosu na isto lanjsko razdoblje, no to je rezultat znatno manjih ovogodišnjih vrijednosnih usklađenja i rezervacija, pa dobit banaka iz operativnog poslovanja zapravo pada, pokazuje publikacija Hrvatske udruge banaka (HUB).
Podaci za treće tromjesečje pokazuju značajan rast neto dobiti bankarskog sektora - za oko 2,2 milijarde kuna u odnosu na prvih devet mjeseci 2017. godine, navodi se u četvrtom ovogodišnjem broju publikacije HUB Pregledi, objavljenom u petak. Taj rezultat u HUB-u objašnjavaju znatno manjim ovogodišnjim vrijednosnim usklađenjima i rezervacijama.
"Prošlogodišnji je rezultat bio opterećen gubicima vezanim uz Agrokor, tako da su ovogodišnji troškovi vrijednosnog usklađivanja manji za oko 2,4 milijarde kuna. Kako se rezultat poboljšao za manji iznos nego što se očekuje zbog manjih vrijednosnih usklađenja i rezerviranja, dobit banaka iz operativnog poslovanja zapravo se nalazi u padu", konstatiraju u udruzi banaka.
vezane vijesti
Potkrepljuju to i podacima da je ukupni kamatni prihod za devet mjeseci manji za oko 1,2 milijarde kuna zbog pada kamatnih stopa na tržištu. Neto kamatni prihod, dakle kada se od kamatnih prihoda oduzmu troškovi plaćenih kamata, manji je za oko 400 milijuna, zaključak je publikacije HUB-a u kojoj se analizira poslovanje banaka za devet mjeseci ove godine. Iz HUB-a ističu i da su hrvatske banke među najbolje kapitaliziranim bankama u EU i svijetu.
Stopa adekvatnosti kapitala u trećem se tromjesečju ove godine nalazila na visokoj i stabilnoj razini od 22,2 posto.
Stoga, umjesto apsolutnih iznosa, treba gledati stope povrata na kapital, ističu iz HUB-a, uz podatak da se ta stopa "trenutno kreće oko 9,8 posto i još uvijek se nalazi ispod globalnog prosjeka izračunatog na temelju baze podataka Financial Soundness Indicators".
"Očekivano je da u povoljnom dijelu poslovnog ciklusa dobiti rastu u cjelokupnom gospodarstvu, pa tako i u bankarstvu. Sada se stvaraju kapitalne rezerve za amortizaciju gubitaka u krizama, što je ključno kako troškovi u krizama ne bi padali na leđa država", napominju iz udruge banaka.
Komentirajući najnovije izdanje HUB Pregleda, direktor HUB-a Zdenko Adrović ističe da je pad kamatnih stopa oživio potražnju za kreditima, osobito nenamjenskim.
"Ove godine je odobreno i 6,8 posto više stambenih kredita nego u istom razdoblju prošle godine, no primjećuje se rast kredita s valutnom klauzulom i pad kunskih kredita te pad kredita s varijabilnom i rast onih s fiksnom kamatnom stopom. S jedne je strane moguće da se krediti s valutnom klauzulom više traže nego ranije zbog najava uvođenja eura. S druge strane, banke dostižu limite u pogledu mogućnosti nuđenja povoljnih kunskih kredita s fiksnim kamatnim stopama koje se na tržištu jako traže", kaže Adrović.
