U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a te ostvaruju godišnje primitke do 39.816,84 eura (300.000 kuna). Za razliku od oporezivanja prema poslovnim rezulatima, koje podrazumijeva više administracije i veće porezne osnovice za obračun davanja, u slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u unaprijed poznatom iznosu na temelju godišnjih primitaka.

Minimalna administracija

Obrtnici koji zadovoljavaju uvjete i odluče se za takav način plaćanja poreza trebaju voditi samo knjigu prometa, u pisanom ili elektroničkom obliku, iz koje je vidljivo koje su račune izdali te kako su i kada naplaćeni.

Uz knjigu prometa, administracija paušalnih obrtnika sadrži još dva akta - odluku o visini blagajničkog maksimuma i interni akt o fiskalizaciji. Odlukom o visini blagajničkog maksimuma obrtnici sami određuju svotu iznad koje su dužni sav višak isti dan položiti na račun obrta.

Tko može steći status paušalca?

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, i trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.

Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer propisane doprinose mogu plaćati na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.

Tko ne može koristiti paušalno oporezivanje?

Paušalno oporezivanje nije dopušteno fizičkim osobama koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja.

Također, status paušalnog poreznog obveznika ne mogu koristiti osobe koje su registrirale obrt, ali njihova djelatnost ima obilježja nesamostalnog rada (prikriveni radni odnos).

Kako se određuje paušalni porez?

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o poduzetniku koji je tek pokrenuo posao.

Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih razreda. Na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka utvrđuje se porezna obveza po stopi od 10 posto, uvećano za prirez.

Primjerice, obrtnik koji ostvari godišnje primitke od 25.000 eura ulazi u četvrti razred i plaća godišnje 457,89 kuna paušalnog poreza (114,47 eura po tromjesečju), plus odgovarajući prirez.

Koliki su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje?

Paušalno oporezivanje privlačno je i zbog nižih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi za 2023. paušalcima iznose 199,60 eura. Za usporedbu, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju 324,36 eura (obveznici poreza na dohodak), odnosno 548,93 eura (obveznici poreza na dobit).

Porezna prijava

Po završetku godine dužan je izraditi poreznu prijavu. Na temelju godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku u kojem se zbrajaju naplaćeni primici te plaćeni porez i prirez Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat, kao i porezna obveza za narednu godinu.

Važno je istaknuti da se i obrtnici koji posluju u sustavu poreza na dohodak ili dobit mogu prebaciti na paušalno oporezivanje ako zadovoljavaju tražene uvjete. Da bi to ostvarili, moraju poslati zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine.