Prema prognozama tvrtke Colliers Hrvatska, na hrvatskom tržištu poslovnih nekretnina u ovoj godini očekuje se nastavak pozitivnih trendova. Najviše transakcija očekuje se u turističkom sektoru, uz jačanje udjela uredskih nekretnina u ukupnoj vrijednosti transakcija. Međutim, najveći potencijal u smislu razvoja novih projekata i povećanja investicijskih aktivnosti ima tržište industrijskih i logističkih nekretnina, trenutno najslabije razvijen sektor komercijalnih nekretnina
Potaknut pozitivnim raspoloženjem investitora i atraktivnim prinosima, u 2018. godini ukupan obujam transakcija komercijalnih nekretnina premašio je 800 milijuna eura, što je više nego dvostruko od obujma investicija u 2017. godini, ističe se u najnovijem izvješću hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Colliers International.
U fokusu investitora bili su trgovački prostori i hotelske nekretnine, ali unatoč atraktivnim prinosima, broj projekata u izgradnji je u većini sektora još uvijek znatno manji nego u vrijeme prije krize, što najviše utječe na cijene u stambenom sektoru.
Većinu investicija poduzeli su domaći investitori, a najaktivniji strani ulagači bili su investicijski fondovi iz Južnoafričke Republike koji su realizirali preuzimanje nekretnina zagrebačkog City Centra za 154,4 milijuna eura. Ostale značajnije transakcije su kupnja Hotela Maestral od tvrtke PND Strategy (20,7 milijuna eura), kupnja osam retail parkova u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, koju je realizirala tvrtka Immofinanz (22,1 milijuna eura), te kupnja industrijske nekretnine na Žitnjaku, u kojoj je sudjelovao Tower Property Fund (8,6 milijuna eura).
U budućem razdoblju očekuje se dolazak novih ulagača sa Srednjeg i Dalekog istoka, a najveće zanimanje pokazali su investitori iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Južne Koreje.
'Veliki volumen investicija prošle godine rezultat je pronalaska velikih kvalitetnih portfelja na tržištu, a i Hrvatska se u ekonomskom smislu pomalo stabilizira te su prinosi postali vrlo atraktivni za investitore', objasnila je direktorica Colliersa Hrvatska Vedrana Likan, dodajući da i dalje nedostaje greenfield investicija. One se ne očekuju ni ove godine, a ako ih i bude, očekuju se u logistici i uredskim prostorima.
Manjak većih uredskih prostora
Na zagrebačkom tržištu uredskih prostora, koje diktira trendove u cijeloj Hrvatskoj, potražnja je i dalje najveća za uredima A klase sa stabilnim cijenama zakupa u prosjeku od 12 eura po kvadratu bez PDV-a. Pritom je u drugoj polovici 2018. zabilježena porast potražnje za uredima većim od 500 kvadratnih metara.
U Colliersu ističu da je razina nepopunjenosti uredskih prostora pala u Zagrebu na izuzetno niskih 4,5 posto, a za poslodavce koji traže prostore od 1500 i više kvadrata tržište više nema što ponuditi.
Trenutno su u realizaciji tri značajnija projekta: Otok business district (VMD), Matrix Office Park (GTC) i R21 projekt (HOK).
U turizmu nedostaju strane greenfield investicije
Generalno, turizam je i dalje najatraktivniji sektor za nekretninske investitore, koji su najviše zainteresirani za ulaganja u obalna područja, te u dva najveća grada, Split i Zagreb.
Međutim, značajnije greenfield investicije i dalje su na čekanju zbog čimbenika koji ugrožavaju konkurentnost (visoka stopa PDV-a, visoka stopa ukupnih doprinosa na plaće, nedostatak kvalificirane radne snage, birokracija i povećanje turističkih pristojbi).
'Hrvatska se unatoč pomaku ekonomskih trendova u međunarodnim investicijskim krugovima još označava rizičnim tržištem za ulaganja, pogotovo u greenfield, s još uvijek kompliciranim administrativnim i birokratskim sustavom, i zato im je važan jak lokalni partner da bi uopće došli', naglašava Likan.
Najveći potencijal u industriji i logistici
Tržište industrijskih i logističkih nekretnina najslabije je razvijeno, a s obzirom na potražnju, predstavlja najveći potencijal za investitore. Trenutno je najveća potražnja za skladištima veličine od 2000 do 5000 kvadratnih metara, što potiče ulagače na pojačanu aktivnost na tržištu.
U Colliersu ističu da su i na ovom području ulagači suočeni s administrativnim preprekama, među kojima se ističu previsoka komunalna naknada i 'veliki apetiti' vlasnika zemljišta.
Zato je za uspješnu realizaciju projekata važna podrška lokalne uprave i kvalitetan domaći partner.