Utorak ujutro donio je kratkotrajno olakšanje turskim trgovcima nakon što je tamošnja valuta lira uspjela nadoknaditi barem mali dio gubitaka kojima je izložena posljednje vrijeme. Olakšanje je došlo kao posljedica najave turske središnje banke da će povući poteze koji bi trebali donijeti nešto stabilnosti u tečaj valute koja je od početka ove godine izgubila 40 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar. Samo u ponedjeljak lira je skliznula za desetak posto i dotaknula rekordno nisku razinu, a oscilacije tečaja posljedica su nesigurne situacije u turskoj ekonomiji koja danas ne liči na stabilno i optimistično gospodarstvo otprije nekoliko godina.

Okidač za najnoviji pad vrijednosti turske lire bila je prošlotjedna američka najava uvođenja sankcija protiv Turske zbog pritvaranja američkog građanina Andrewa Brunsona kojeg Turska optužuje za špijunažu i sudjelovanje u neuspjelom puču iz 2016. godine. No, turska se lira već dulje vrijeme nalazi pod pritiskom problema u tamošnjoj ekonomiji. Među glavnim problemima nalazi se rastuća inflacija i nevoljkost središnje banke da povisi kamatne stope na novčanom tržištu što bi trebalo primiriti inflaciju, a neodlučnost centralnih monetarnih vlasti veže se uz utjecaj koji u politici i ekonomiji ima turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

On je poznat kao protivnik visokih kamatnih stopa jer smatra da bi jeftini krediti trebali biti dostupni građanima Turske, a za sadašnje probleme s valutom i ekonomijom krivi vanjske utjecaje. Tako je kroz vikend nastavio svoju višemjesečnu retoriku o tome kako SAD vode "ekonomski rat" protiv svojeg saveznika u NATO-u i ponovo je pozvao svoje sugrađane da kupuju domaću valutu. Utjecaj koji Erdoğan ima na ekonomiju izaziva dodatno nepovjerenje stranih investitora i analitičara, posebno u svjetlu činjenice da je znatan dio turskih kompanija zadužen u stranim valutama. Pad vrijednosti lire otežava im vraćanje tih dugova.

Rastu povjerenja nije pridonijela niti činjenica da se otprije mjesec dana na poziciji turskog ministra financija nalazi Berat Albayrak, zet predsjednika Erdoğana. Albayrak je prethodne dvije i pol godine proveo na čelu turskog ministarstva energije i prirodnih resursa, a istovremeno je bio i zastupnik u parlamentu za Erdoğanovu Stranku pravde i razvoja (tur. Adalet ve Kalkınma Partisi).

Četrdesetgodišnji Albayrak nije nepoznat u turskim poslovnim krugovima. Prema dostupnim informacijama on je pohađao fakultet menadžmenta na Istanbulskom sveučilištu, a 1999. godine zaposlio se u Çalik Holdingu, turskom konglomeratu koji posluje u energetici, građevinarstvu, rudarstvu, financijama, tekstilnoj industriji i telekomunikacijama te je lani imao prihode od 3,1 milijardu dolara. Tri godine kasnije, dok je pohađao magisterij u New Yorku, imenovan je na poziciju financijskog direktora podružnice u SAD-u, a 2006. se vraća u Tursku. U međuvremenu, 2004. se oženio Esrom Erdoğan, kćeri sadašnjeg predsjednika.

Na poziciju glavnog izvršnog direktora holdinga Albayrak je imenovan 2007., s napunjenih 29 godina, i u toj se fotelji zadržao do 2013. godine. Najveću kontroverzu vezanu uz Erdoğanovog zeta dosad izazvale su optužbe koje su se javile krajem 2015. kad su turska opozicija i Rusija zajednički optužile Albayraka da je bio povezan s krijumčarenjem i prodajom sirove nafte za potrebe pokreta Islamske države.

U fokusu optužbi našla se kompanija pod imenom Powertrans koja je imala monopol nad transportom sirove nafte iz iračkog Kurdistana, a navodno se u tom transportu nalazila i sirova nafta iz područja koje je u Siriji okupirala Islamska država te je tako ona dospijevala na legalno tržište u Tursku. Prema pisanjima tadašnjih medija koji su se pozivali na materijale objavljene na poznatom servisu Wikileaks, Albayrak je bio usko upoznat s Powertransom, osobama koje u njemu rade i naknadama koje primaju. Albayrak je tada opovrgnuo optužbe, a čak su i američke vlasti, pozivajući se na informacije koje ima njihova agencija CIA, tvrdile da su optužbe bez osnove.

Na svojoj novoj poziciji ministra financija Albayrak zasad još nije imao prilike za važnije poteze iako je kroz vikend u razgovoru za turske medije najavio nove ekonomske mjere kako bi se zauzdao pad turske lire. Albayrak nije previše precizirao o kakvim se ekonomskim mjerama radi, ali je ponovio stav predsjednika Erdoğana da se lira nalazi "pod napadom" te je izjavio da Turska neće poduzimati nikakve korake vezane uz bankovne račune u dolarima odnosno da intervencija države u te račune "ne dolazi u obzir". Ipak, nastavak nesigurnosti vezan uz tursku ekonomiju govori u prilog tome da čvrsta veza između predsjednika i ministra financija ne garantira i čvrste nade u povratak stabilnosti i oporavak. Baš nasuprot.