Novo izdanje festivala koji svojim programima nastoji o Krleži govoriti kao o živom piscu, te 'oživjeti' njegovo djelo spajanjem umjetnika različitih generacija i poetika, najavio je na konferenciji za novinare na terasi Memorijalnog prostora Miroslava i Bele Krleža na Krležinu Gvozdu utemeljitelj i ravnatelj festivala Goran Matović.

Istaknuo je da ovogodišnji festivalski program donosi neke nove sadržaje, oformljena su dva festivalska ansambla koja rade na dva premijerna naslova, a sve se održava pod znakom Krležina putovanja kroz prostor i vrijeme.

'Krležine nas rečenice inspiriraju da mu se ponovno vraćamo, približavamo. Mi ne komuniciramo s njim kao s mrtvim piscem, ne gradimo komemorativne programe', istaknuo je Matović, te zahvalio svim suradnicima 'na spremnosti da gotovo iz ničega napravimo jedan živi otvoreni festival'.

Šesto festivalsko izdanje otvorit će u Krležinu vrtu u subotu 1. srpnja gostovanje beogradske inscenacije drame 'U agoniji' u produkciji agencije Beoart i režiji Ane Đorđević, koja Krležinu epsku priču jedne ljubavi interpretira kao dramu suvremenog doba, obilježenu drugačijom poetikom i neobičnim redateljskim rukopisom.

Prelazak granica kazališta u svakom smislu

Matović se posebno osvrnuo na dvije premijere ovogodišnjeg festivala, jedna od kojih je 'festivalska avantura koja se zove 'Aretej', projekt o kojemu bi se mogla napisati čitava knjiga'.

Nastao prema Matovićevoj ideji i u adaptaciji i režiji Morane Foretić, Krležin će 'Aretej' u festivalskoj produkciji biti 'jedna suvremena drama u kojoj se spajaju prostor, vrijeme i likovi'.

Projekt je zamišljen kao 'ambijentalna fantazija na pet lokacija', koja predviđa igranje pet činova 'Areteja' kako slijedi: u Art parku u Tomićevoj ulici, u tunelu Grič, pred Kamenitim vratima, ispred apoteke u Kamenitoj ulici 9, te pred Hotelom XX Century u Palači Jelačić na adresi Demetrova 7, gdje će biti odigran peti čin.

'Prvi put u gradu dobit ćemo ambijentalni teatar, ali na pravi način – ne mrtvački, komemorativno, već je ideja da na jedinstven način povežemo grad, Krležu, umjetnike i publiku', poručio je Matović.

Foretić je kazala kako je riječ o 'riskantnom projektu, suludoj igri i napornom procesu, koji će nakon dugo vremena donijeti jednog Krležu koji će biti vrlo životan, iznoseći na vidjelo 'Aretejevu' korespondenciju s današnjim vremenom u svoj svojoj punini'.

Dramaturg je kazališni kritičar Tomislav Čadež, koji je istaknuo kako je čitav budžet predstave 40 tisuća kuna bruto, a riječ je o projektu kojim se 'prelaze granice kazališta u svakom smislu'.

'Šest glumaca igra deset uloga, a granice kazališta prelaze se tako da se ne aplicira gluma, nego je to što se događa stvarno, a onda ta stvarnost prelazi u karneval, u ludilo, i tu tek počinje ono što ne mogu izvesti inače ljudi, već mogu samo glumci. A koliko će preći granicu ne znamo, jer to ovisi o njima', rekao je Čadež.

Razgovor Krleže sa samim sobom

Drugi premijerni festivalski naslov je inscenacija pod nazivom 'Doviđenja na ne-bu' po motivima knjige 'Razgovori s Krležom' Predraga Matvejevića u režiji i adaptaciji Ivana Planinića, koja je naslov dobila po posljednjoj rečenici koju je Krleža uputio Matvejeviću, a Matović ju je najavio kao pokretanje dijaloga s Krležom, 'ali ne na način da netko glumi Krležu a netko Matvejevića, već je ideja da se napravi otvoren Krležin razgovor sa samim sobom'.

Planinić je istaknuo kako je bio doista veliki izazov kako jedan publicistički, teorijski tekst prevesti u izvedbeni tekst, koje slojeve odabrati koji bi mogli oblikovati njegovu dramatizaciju. Odlučio se za kronološki princip, tako da se prati kronologija Krležina života ali i kronologija njegovih pogleda na umjetnost, kronologija političkih događanja, rekao je.

'Bilo nam je važno na dramaturškoj razini uspostaviti jedan temporalni niz. Što se tiče tretmana likova nismo išli postavljati samu knjigu, nije nam bila želja napraviti neki 'audio book', već je to svojevrsni razgovor Krleže sa samim sobom, a u nekim trenucima i matvejevića sa samim sobom', pojasnio je Planinić.

Iz prethodnoga festivalskoga izdanja reprizirat će se 'Šest lica Ane Borongay' u režiji Natalije Manojlović. U Krležinu vrtu bit će uprizorena i 'Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza' Ane Tonković Dolenčić prema romanu 'Povratak Filipa Latinovicza' u režiji Ivana Lea Leme.

Uvedene nagrade Krležin štap i Belina ogrlica

Prvi put bit će dodijeljene nagrade najboljoj glumici i glumcu Festivala – Krležin štap i Belina ogrlica, koje je kreirala akademska slikarica i dizajnerica nakita Diana Sokolić. O nagradama će odlučivati tročlani žiri koji čine Jasna Bilušić, Irena Matijašević i Igor Ružić.

Matović se posebno osvrnuo na popratni program, u sklopu kojega će se održati 'Razgovori u Krležinom vrtu', na kojima će 2. srpnja biti održana promocija knjige 'Avangarda krležiana' Predraga Brebanovića (Jesenski & Turk) te zbornika radova 'Povratak Miroslava Krleže' urednika Tomislava Brleka (Leksikografski zavod Miroslava Krleže). 

U povodu stote obljetnice objavljivanja, Festival će objaviti reprint Krležina 'Pana' iz 1917., a održat će se i predstavljanje zbornika studentskih radova 'Krležin EU/ropski furiosum', te izložba 'Krleža/Babić' u Studiju Moderne Galerije 'Josip Račić', posvećena Krležinu 'Plamenu' i 'Pečatu' Ljube Babića.

Krleža pred zatvorenim zagrebačkim tvornicama

Festival se zatvara na Krležin rođendan 7. srpnja, kada program počinje simboličkom ranojutarnjom šetnjom u pet sati ujutro. Događaj nazvan 'Krleža pred zatvorenim zagrebačkim tvornicama' najavljen je kao 'akcija/reakcija Tvornice radnicima/radnicama ili Tvornica je naša – dan zatvorenih vrata', u okviru koje će glumci i glumice na putu od McDonaldsa pred pothodnikom Glavnog kolodvora, preko nekadašnje tvornice Janko Gredelj i Paromlina pa sve do Hotela Esplanade čitati Krležine revolucionarne i socijalne tekstove.

Šetnja je preludij za tradicionalni gastronomsko-nadrealistički susret 'Doručak kod Krleže' u 7 sati ujutro, što je vrijeme Krležina rođenja, na kojemu će svi uzvanici biti obučeni u bijelu a na kojemu će se piti 'Aretejev čaj'.

Sve završava večernjim programom zatvaranja, a posljednja je u programu glazbena predstava 'Balade Petrice Kerempuha', autorski rad Vene Mušinovića i benda Mokre Gljive.

Za vrijeme trajanja festivala, Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža otvoren je za razgledavanje sat vremena prije početka predstava, a zadnjeg dana festivala od 11 do 17 sati ulaz je slobodan za sve posjetitelje uz stručno vodstvo svaki puni sat.