Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Sandorf i prijevodu Dore Maček, a s autorima je u atriju Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) razgovarao glavni urednik Ivan Sršen.

Istaknuo je kako je riječ o prvoj grafičkoj noveli u izdanju Sandorfa, a riječ je o priči o sirijskoj djevojčici Amini koja se, nakon što ratni vihor zahvati njezino selo, nađe na izbjegličkom brodu na putu za Europu. Kada veliki val prevrne brod, Amina pada u vodu i njezin se život počinje odvijati u flashbackovima.

'Ta knjiga govori o jednoj bolnoj temi za Europu danas, i ne samo za Europu nego za cijelo čovječanstvo, jer ljudi stradavaju, prisiljeni su napuštati svoje domove, a općeniti politički diskurs je tretirati ih kao kriminalce koji se žele ušuljati na tuđi teritorij', rekao je Sršen.

Ona izaziva pijetet i prema priči iz knjige ali i prema pričama koje se događaju svakoga dana na Mediteranu, ljudima koji pokušavaju pronaći utočište na putu prema Europi i europskome tlu, dodao je.

'U knjizi se jedna takva sudbina opisuje gotovo apolitično', a svojom tematikom 'Zenobija' se odlično nadovezala na dvije recentno objavljene knjige u Sandorfovoj nakladi, 'Preko mora Sirijci bježe u Europu' Wolfganga Bauera i 'Sirijska prašina' Francesce Borri, istaknuo je Sršen.

Glavni lik 'Zenobije' je djevojčica Amina, koju je majka u svim iskušenjima hrabrila pričama o Zenobiji, kraljici Sirije iz trećega stoljeća, hrabroj ratnici koja je vladala teritorijem od Egipta do Turske i kojoj se nitko nije usudio suprotstaviti ili joj naređivati – jednom je čak zaratila u s rimskim carem.

Majka je Aminu podsjećala da se kad god joj je teško sjeti Zenobije i da bude jaka, jer – ako je mogla Zenobija, može i ona.

Kada ratni vihor zahvati njezino selo, a majka i otac se ne vrate iz grada, Amina završi sama na barci koja pretrpana sirijskim izbjeglicama preko nemirna mora ide ka sigurnijim teritorijima. Kada valovi prevrnu čamac i Amina završi u dubokome moru, dok tone, prisjeća se igre skrivača s majkom, zajedničkog pripravljanja hrane i puta koji ju je doveo do tu gdje se sada nalazi. Utjehu nalazi u mislima na hrabru ratnicu Zenobiju.

'Zenobija' je 2017. osvojila tri najvažnije danske nagrade za dječju književnost i ilustraciju: nagradu Pingpris, nagradu Claus Deleuran i nagradu danskog Ministarstva kulture za ilustraciju za djecu i mlade. Najavljena je kao dirljiva, gotovo hiper-realistična priča za djecu i odrasle, koja o ratnome iskustvu progovara očima djeteta, ispričana isključivo kroz slike i uz tek malo, ali pomno biranih riječi.

Tiha priča ispričana u tri boje

Dürr je istaknuo kako je ideja bila ispričati jednu jednostavnu priču o djevojčici koja bi mogla biti bilo koja djevojčica, o kojoj u trenutku kada je prvi puta susrećemo – u brodu – ne znamo apsolutno ništa, ne znamo da je ona zapravo izbjeglica, a njezin nam se život počinje otkrivati kroz sličice flashbackova tek nakon što ona padne u vodu.

Knjiga je nastala na temelju kratke priče koju je napisao u ljeto 2015., a prema kojoj je Horneman napravio ilustracije, nakon čega su priču radikalno skratili i ostavili tek vrlo malo riječi: 'Ispala je to jedna tiha priča, a to smo i željeli, da kroz par minuta tišine odamo počast žrtvama rata', rekao je pisac.

Morten Dürr rođen je 1968. u Kopenhagenu. Od 2004. piše knjige za djecu i mlade, a mnoge od njih prevedene su na druge jezike.

Lik Zenobije simbol je koji funkcionira na više razina: kao simbol dječje mašte, kao simbol Aminine povezanosti s majkom, ali i kao simbol svega što to dijete gubi u izbjeglištvu.

Ideju za priču Dürr je dobio pretražujući Internet – gdje je otkrio da ljudi u Siriji djecu doista ohrabruju riječima 'Možeš ti to. Sjeti se samo Zenobije'. Ta ga je misao zaintrigirala i odlučio je napisati knjigu u čijem će središtu biti tragedija rata, a ne toliko sam rat. 

Horneman je napomenuo kako knjiga ima vrlo malo boja – tri boje, od kojih se svaka odnosi na različito vrijeme, čime se željelo čitatelju olakšati snalaženje u slojevima radnje: jedno je vrijeme Aminina prošloga života, a za taj sloj priče odabrao je boje koje podsjećaju na stare fotografije i stare filmove; zatim je tu sadašnje vrijeme u kojemu se odvija radnja priče, te vrijeme kraljice Zenobije.

Lars Horneman, rođen je 1966. godine. Dobitnik je brojnih nagrada za svoje ilustracije. Dio je danskog umjetničkog pogona Pinligt.

Morten Durr i Lars Horneman su gosti četvrtog Zagreb Book Festivala (ZBF) koji od 21. do 27. svibnja donosi u MUO-u 30-ak događanja sa središnjom temom 'Selfie kultura – mit i stvarnost' u kojima sudjeluje više od 80 inozemnih i domaćih autora.