Dušan Vukotić, autor Oscarom nagrađenog crtanog filma 'Surogat' iz 1962., tvrdio je da je animacija najsvestranija umjetnost izražavanja, čudesno privlačna u svim svojim oblicima. Polazeći od te njegove izjave, zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) krajem siječnja otvara jednu od svojih ovogodišnjih najvećih izložbi - onu posvećenu djelovanju čuvenog Zagreb filma i Zagrebačke škole crtanog filma, čiji je najistaknutiji predstavnik bio upravo Vukotić.

Pod nazivom 'Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma' od 30. siječnja do 14. lipnja 2020. posjetitelji će, pored preko 200 animiranih filmova koji će se prikazivati u dvorani Gorgona, moći razgledati građu iz arhiva i privatnih zbirki - crteže, skice i predmete onoga vremena povezane s umjetničkim radovima iz zbirke MSU i drugih hrvatskih muzeja. Tako će, prema najavi iz MSU-a, zbilja moći doživjeti atmosferu studija za crtane filmove uz koje smo odrastali, 'Profesora Baltazara', 'Inspektora Maske', 'Malih letećih medvjedića' i drugih.

Zanimljiva bi mogla biti još jedna tematska izložba koju MSU priređuje najesen, 'Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj', kojom će od 15. rujna do 15. prosinca predstaviti povijest i razvoj devete umjetnosti na domaćem terenu te upoznati publiku s antologijskim autoricama i autorima stripa kod nas.

Umjetnički paviljon u Zagrebu pak, zadržao se samo na prvoj polvici godine i najavio dvije svoje velike izložbe osmišljene povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. Prva je 'Zagreb, grad umjetnica' koja se otvara 5. veljače i koja će predstaviti često zanemarivane prvakinje zagrebačke, ali i cjelokupne hrvatske art scene. Uključit će 54 autorice koje su djelovale od 19. stoljeća do danas, među njima Slavu Raškaj, Nastu Rojc, Anku Krizmanić, Martu Ehrlich, Milenu Lah, Veru Fischer, Mariju Ujević Galetović, Goranku Vrus Murtić, Nives Kavurić Kurtović, Sanju Iveković, Vlastu Delimar i Ivanu Franke. To će, kažu iz Paviljona, biti prva izložba od samostalnosti Hrvatske posvećena samo umjetnicama u ovako velikome vremenskom razdoblju i s radovima u svim medijima - od klasičnih slikarstva i kiparstva do suvremenih načina umjetničkog izražavanja.

Druga izložba nastavak je njihovog ranijeg ciklusa posvećenog prirodi, čiji je prvi dio o šumi prikazan 2017. Sada je na redu more, a izložba 'Hrvatski Jadran u slikarstvu domaćih i inozemnih autora od 18. stoljeća do suvremenosti' otvorit će se početkom svibnja i u Zagreb, obećavaju iz Umjetničkog paviljona, dovesti vedute dalmatinskih gradova i spektakularne priobalne pejsaže.

I zagrebačka Galerija Klovićevi dvori kao jednu od svojih najvećih ovogodišnjih atrakcija istaknula je izložbu povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. 'Hrvatska - Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine', kako joj naziv kaže, prikazat će 'najrječitije svjedoke zajedničke prošlosti' dviju zemalja, djela slikarstva, kiparstva, arhitekture i umjetničkog obrta odabranih po jednom ključnom kriteriju, onome najviše umjetničke i kulturno-povijesne vrijednosti, navode iz Klovićevih dvora. Izložba će najprije, od travnja do srpnja, biti u Budimpešti, a onda od rujna do prosinca u Zagrebu.

Za Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu 2020. je u znaku proslave njihove 140. obljetnice osnutka povodom čega priređuju veliku izložbu 17. veljače, kada će predstaviti novi postav studijskih zbirki dizajna, fotografije, satova i mode na novouređenom trećem katu. Tada će se pokazati i nova donacija hrvatsko-britanskog baletnog umjetnika Jelka Yureshe i njegove supruge Belinde Wright koji su MUO poklonili zbirku pret-a-porter i haute-couture mode 1960-ih i 1970-ih, modne primjerke Balenciage, Yvesa Saint Laurenta, Coco Chanel, Christian Diora, Louis Vuitona i drugih.

Istog dana, 17. veljače, MUO će otvoriti i izložbu 'Nove perspektive', koja je dio inicijative Made IN za istraživanje, dizajn i baštinu, a koja potiče suradnju i razmjenu znanja između tradicionalnih obrtnika i suvremenih dizajnera. Izložba je njihov doprinos programu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, a u sklopu njega u travnju najavljuju pravu poslasticu za koju su još u tijeku pregovori, kažu. Riječ je o izložbi koja bi hrvatskoj publici trebala predstaviti gotičke tapiserije iz pariških Muzeja Cluny i Louvrea, neprocjenjiva remek-djela koja pružaju jedinstven uvid u europsku povijest i umjetnost kasnog srednjeg vijeka.

Od tematskih izložbi u drugim gradovima, riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti ističe '90e: Ožiljci', koja će trajati od 14. svibnja do 12. srpnja, kao dio projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture. Na njoj će biti predstavljena umjetnost 1990-ih u istočnoeuropskim zemljama, što je, navode, posebno zanimljivo iz perspektive Hrvatske u kojoj ovaj period, zbog rata i poraća, nikad nije bio sustavno interpretiran, a sada je dobio cjelovit pogled i stručno obradu. Osim Hrvatske, predstavit će se radovi umjetnika iz Srbije, BiH, Slovenije, Albanije, Mađarske, Češke, Ukrajine, Bugarske... Među hrvatskim predstavnicima su Hrvatski predstavnici su Antun Maračić, Slaven Tolj i Vlasta Delimar.

Galerija umjetnina u Splitu kao jedan od svojih ovogodišnjih vrhunaca ističe povijesnu izložbu, nastavak projekta iz 2016. o umjetničkom životu Splita od 1919. do 1941. Prije četiri godine predstavili su prvo međuratno desetljeće, pod nazivom 'U raskoraku između mita i zbilje', a ove godine u ožujku otvaraju 'U sjeni diktature', kojom će pokriti period od 1929. do izbijanja Drugog svjetskog rata. Na njoj će, kažu, biti preko 300 radova - slika, crteža, grafika i skulptura ukupno 93 autora iz njihovog fundusa.

Osijek u svom Muzeju likovnih umjetnosti priređuje izložbu autoportreta iz svog fundusa, koja će trajati od ožujka do lipnja. Pokazat će se djela 34 umjetnika, kažu nam, među njima i brojnih etabliranih koji su malo poznati po autoportretima, primjerice, Slavko Kopač i Julije Knifer. Većina radova, uz to, posve je nepoznata i bit će izložena prvi put, najavljuju iz osječkog Muzeja u kojem u svibnju pripremaju izložbu 'Angelus'. Na njoj će prikazati djela sakralne umjetnosti iz svoje Zbirke slikarstva 18. i 19. stoljeća te Zbirke crteža i grafika 18. i 19. stoljeća.

Vjerom se bavi i zagrebačka Galerija Klovićevi dvori izložbom u travnju. Njihova 'Moć slike - Simbolika zavjeta, zaštite i zahvale u hrvatskoj likovnoj umjetnosti od 1400. do 1800. godine' predstavit će, najavljuju, jedan od najvažnijih vidova vjerske umjetnosti - onaj koji odražava vjeru u moć slike kao posrednika nadnaravnih djelovanja, i njezinu raznoliku prisutnost u Hrvatskoj od 15. do 18. stoljeća. Izložit će se oko stotinjak dosad rijetko izlaganih artefakata posuđenih iz autentičnih crkvenih lokacija diljem Hrvatske, relevantnih muzeja, arhiva i knjižnica, kažu iz Galerije.

Kad su u pitanju retrospektive, iz riječkog MMSU-a krajem godine najavljuju izložbu čuvene američko-nizozemske neoavangardne umjetnice Nan Hoover koja je preminula 2008., a koja se u povijest upisala zahvaljujući svojem pionirskom doprinosu razvoju novomedijske umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća. Izložba 'Pokretna slika je živa' otvara se 15. listopada i traje do 20. prosinca i predstavlja autoričine eksperimente s pokretnom slikom, performansom, fotografijom i svjetlosnim instalacijama koje će, prema najavi, posjetiteljima otkriti novo iskustvo vremena, medija i prostora. Već 31. siječnja, dan prije službenog otvorenja programa Rijeka 2020. - EPK, MMSU otvara izložbu Davida Maljkovića, 'S kolekcijom', u sklopu koje će poznati riječki umjetnik na svoj način predstaviti kolekciju ovoga muzeja koji nikad nije imao stalni postav. Maljković će, uz to, na svojoj izložbi ugostiti još troje odabranih umjetnika, Noru Turato, Doru Budor i Niku Mihaljevića.

Umjetnička galerija Dubrovnik 5. ožujka otvara izložbu Gorgonaša Đure Sedera, jednog od najvažnijih slikara moderne, postmoderne i suvremene umjetnosti, zamišljenu kao kritički pregled njegovog stvaralaštva, dok Galerija Klovićevi dvori najavljuje rerospektivu Zlatka Kesera, majstora 'raskošnih ulja, buntovničkih kolaža, frenetičnih crteža, šarolike keramike i osebujnih freski'. Izložba je dio ciklusa 'Moderni klasici', a trajat će od 14. svibnja do 1. kolovoza 2020. MUO pak u rujnu najavljuje izložbu posvećenu pioniru grafičkog dizajna u Hrvatskoj Milanu Vulpeu.

U Zagrebu će se, osim toga, u MSU, moći pogledati izložba Radenka Milaka, banjalučkog umjetnika mlađe generacije s međunarodnom karijerom, koji je 2017. predstavljao BiH na 58. venecijanskom bijenalu. Svjetsku muzejsku i galerijsku scenu zaintrigirao je fascinantnim crno-bijelim akvarelima s motivima uglavnom preuzetim iz svijeta dokumentarne fotografije, a u Zagrebu će predstaviti novu seriju crteža i animiranih filmova nastalih postupkom slikanja pojedinačnih kadrova postojećih filmskih dokumenata i igranih filmova. Pod nazivom 'Katastrofa neviđenog ili kako Europa ne uspijeva' tematizirat će političku i društvenu povijest 'europskih neuspjeha' ispisanu događajima od druge polovice 19. stoljeća, turbulentnog 20. i kaotičnog početka 21. stoljeća.

'Bit će to autorski prikaz povijesti društvenih i političkih prevrata, svjetskih i nacionalnih ratova i sukoba, ekonomskih tranzicija i kriza te neravnopravnosti kao posljedica vladavine kapitala u proteklih stoljeće i pol, a što je, naravno, zapisano fotografijom i filmom bilo da je dokumentarni ili igrani', najavljuju iz MSU-a izložbu koju planiraju otvoriti u rujnu.

Dubrovačka Umjetnička galerija sprema i izložbu kipara Denisa Kraškovića, kojom će predstaviti njegov opus u rasponu od dvadesetak godina, prikazujući ne samo njegove kiparske radove, već i crteže, slike i videa. Pod nazivom 'Ovo i ono' otvaraju je 11. lipnja.

Odmah nakon zatvaranja njegove izložbe krajem srpnja, predstavljaju rad porečkog slikara Eugena Varzića, kojemu će to biti prvi put da samostalno izlaže u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji. Varzić je poznat po impresivnim hiperrealističnim radovima, a izložba mu se otvara 30. srpnja.