Pandemiji koja je pogodila svijet i zaustavila globalni društveni krvotok, dovodeći u pitanje egzistenciju mnogih, osobito nezavisnih, umjetnika i djelatnika u kulturi, u Zagrebu se pridružio i potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru, koji je u nedjelju 22. ožujka nešto poslije 6 sati ujutro snažno pogodio grad te izazvao znatna oštećenja velikog broja građevina.

Šteta je zabilježena na velikom broju spomenika kulture i objekata kulture, osobito na području Donjeg Grada, Gornjeg grada i Kaptola, kao i na pojedinačnim kulturnim dobrima, pretežno crkvama, na širem gradskom području i susjednim županijama.

Prema podacima Ministarstva kulture i medija, koje je u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba detaljno popisalo štete na kulturnim dobrima, procjena štete na kulturnoj baštini iznosi oko 1,4 milijarde eura (oko 10 milijardi kuna).

Gradsko dramsko kazalište Gavella, Hrvatski glazbeni zavod, Muzej za umjetnost i obrt, kazalište Komedija, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski državni arhiv, Umjetnički paviljon, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, samo su neke kulturne institucije na području povijesne urbane cjeline grada čije su zgrade u potresu pretrpjele niz oštećenja.

Neke od navedenih zgrada trajno su izvan upotrebe zbog čega je nužno organizirati zbrinjavanje i čuvanje pokretne baštine, muzejskih i galerijskih zbirki i inventara, dok su druge dijelom ili u cijelosti u upotrebi nakon provedenih hitnih mjera zaštite.

Tako, dok je Hrvatsko narodno kazalište prošlo bez značajnijih oštećenja te je odmah nakon ukidanja lockdowna u svibnju započelo s epidemiološki prilagođenim održavanjem programa, Gradsko dramsko kazalište Gavella još uvijek čeka dovršetak sanacije te do daljnjega nastavlja svoje djelovanje organiziranjem 'gostovanja' svojih programa u drugim institucijama. Dovršetak radova na sanaciji očekuje se početkom 2021.

Nakon provedene hitne sanacije, HGZ je u lipnju ponovo otvorio svoja vrata za posjetitelje, a kazalište Komedija u rujnu, dok je KD Lisinski s programom započeo u studenome. Satiričko kazalište Kerempuh, Zagrebačko kazalište mladih i Teatar &TD nisu pretrpjeli veća oštećenja u potresu te normalno nastavljaju s radom, u skladu s epidemiološkim preporukama.

Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) pretrpjela je u potresu 22. ožujka znatna oštećenja, kao i zgrada Knjižnice HAZU, a osim zgrada, u potresu su nastale značajne štete na muzejskim i galerijskim zbirkama. U Gliptoteci HAZU srušena su postolja s umjetninama te su uništene mnoge skulpture i odljevi, a stalni postav ostaje zatvoren za javnost.

Znatnu štetu pretrpio je Muzej za umjetnost i obrt (MUO), čiji prvi, drugi i treći kat Stalnog postava ostaju do daljnjega zatvoreni. Stradale su i radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, a s glavnog pročelja, koje godinama čeka obnovu, urušio se dio plastike. Muzej je komunikaciju s publikom nastavio online, a studenome je u prizemlju zgrade na Trgu Republike Hrvatske postavljena izložba 'Potreseni MUO', posvećena 140. obljetnici te ustanove.

Teško je stradala i gornjogradska palača Amadeo, dom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM) u Demetrovoj ulici, gdje je također oštećen stalni postav. Zbog znatne štete i niza pukotina na pročelju i u unutrašnjosti, Umjetnički paviljon privremeno je zatvoren, i to, kako je najavljeno, najvjerojatnije do 2022., a već organiziranu izložbu Lovre Artukovića ugostila je susjedna Moderna galerija, koja je u potresu prošla bez većih oštećenja.

Etnografski muzej najveću je štetu pretrpio u unutrašnjosti zgrade – većinom je riječ o napuknućima na zidovima, razbijena su stakla na vitrinama, oštećeni pojedini predmeti, dok su u čuvaonicama najviše oštećeni keramika i predmeti od stakla i gline. No, zahvaljujući nedavnoj obnovi pročelja i krovišta, u potresu nisu oštećeni ni krovište ni glavno pročelje.

Niz strukturnih oštećenja ustanovljen je i na palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u kojoj je smješten Hrvatski povijesni muzej, a zbog narušene statike zgrada je neupotrebljiva.

Arheološki muzej na Zrinjevcu završio je prvu fazu sanacije zgrade, ali njegov stalni postav koji je pretrpio znatne štete također nije do daljnjega dostupan za javnost, kao ni oni Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Hrvatskog školskog muzeja, Hrvatskog športskog muzeja, Hrvatskog željezničkog muzeja, HT muzeja, te Strossmayerove galerije starih majstora HAZU.

Štetu od potresa popravile su do sada tri muzejsko-galerijske ustanove - Galerija Klovićevi dvori, Muzej policije te Muzejski dokumentacijski centar.

Potres koji je prouzročio velike štete na pojedinačnim kulturnim dobrima snažno je pogodio sakralne objekte na području Gornjeg i Donjeg grada, među kojima su najteže stradale zagrebačka katedrala, Bazilika Srca Isusovog u Palmotićevoj ulici, crkva sv. Franje Asiškog i crkva sv. Katarine.

U potresu se urušio vrh južnoga tornja katedrale, a zbog teških oštećenja i opasnosti da se sruši i izazove još veća oštećenja, 17. travnja kontroliranom je eksplozijom morao biti skinut i dio sjevernoga tornja. U studenom je počelo postavljanje skela oko apside katedrale, što će omogućiti detaljniji uvid u oštećenja.

Znatno je stradao i kompleks groblja Mirogoj, koji je u prosincu uvršten među 12 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine koji su se našli u užem izboru programa Europa Nostre '7 Most Endangered' za 2021.

Na popisu teže oštećenih zgrada našla se i kuća Heinzel na Trgu Marka Marulića, u kojoj se nalazi sjedište Hine.

Obnovu stradalih građevina regulira Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Pravilnika te Programa mjera, koji su doneseni u rujnu i listopadu 2020. godine. Sanacija će se financirati dijelom iz nacionalnih sredstava, a dijelom međunarodnim sredstvima i sredstvima Europske unije, za što je za RH iz Fonda solidarnosti Europske unije odobreno gotovo 684 milijuna eura.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u razgovoru za Hinu upozorila je da će obnova biti dugotrajna te da zahtijeva kompleksan interdisciplinarni i međuresorni pristup a sve s ciljem, kako je naglasila, ukupnog poboljšanja urbanog standarda u Zagrebu, uz očuvanje vrijednosti povijesne cjeline koja ima značenje za struku i za građane.