Zahvaljujući ogromnoj količini vode naš matični planet može podržati iznimno širok raspon raznih oblika života. Ali, i dalje nismo načisto kako je nastala.

Postoji više teorija koje pokušavaju objasniti tu misteriju. Jedna od njih tvrdi kako je voda na Zemlju stigla zahvaljujući udarima više kometa u ranim danima njenog nastajanja, prije više milijardi godina.

Kometi su svojevrsne grude snijega koje se sastoje od stijenja, prašine, leda i drugih smrznutih kemikalija koje isparavaju kako se približavaju Suncu. Tako nastaju njihovi prepoznatljivi 'repovi'.

Novo istraživanje otkrilo je kako bi voda u brojnim kometima mogla dolaziti iz istog izvora kao i oceani na Zemlji. U Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy (SOFIA), najvećem svjetskom lebdećem opservatoriju, pratili su komet Wirtanen kad se približio Zemlji u prosincu prošle godine.

Temeljem prikupljenih podataka ustanovili su kako taj komet sadrži vodu koja je nalik onoj u Zemljinim oceanima, a usporedbom s drugim sličnim istraživanjima istraživači su zaključili kako nije u tome usamljen.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Astronomy and Astrophysics Letters. SOFIA, zajednički projekt američke svemirske agencije NASA-e i Njemačkog areonautičkog centra, oslanja se na mjerenja koja obavlja preuređeni zrakoplov Boeing 747SP s teleskopom promjera 269,2 centimetra.

Mjerenja nisu laka

Voda se, kao što znamo, sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Ali, znanstvenici razlikuju dvije vrste vode: običnu i tešku, koja ima jedan neutron više u jednom od atoma vodika. Usporedbom omjera teške i obične vode u kometima s onim u oceanima na Zemlji moguće je dobiti pokazatelj kako dva uzorka možda dolaze iz istog izvora.

Takva mjerenja nisu laka. Kometi u blizinu Zemlje stižu iz tih područja, ali možemo ih vidjeti tek kad se približe Suncu, kada ih njegova toplina počne topiti. Zemaljski i svemirski teleskopi mogu proučavati komete na ovaj način tek kad se približe Zemlji ili tijekom svemirskih misija čiji je cilj njihovo neposredno istraživanje, koje su još uvijek rijetkost. Dosad su uspjeli utvrditi spomenuti omjer u tek desetak kometa od '80-tih godina prošlog stoljeća.

Posao istraživačima također otežava i Zemljina atmosfera, što je izbjegnuto postavljanjem opservatorija kao što je SOFIA.

No, kad su prikupljene podatke usporedili s prethodnim istraživanjima znanstvenike je zateklo iznenađenje. Naime, omjer obične i teške vode nije bio povezan s ishodištem kometa (Oortov oblak ili Kuiperov pojas) već s time koliko vode je bilo otpušteno iz zrbaca leda iz repa kometa u usporedbi s površine pokrivene ledom.

To upućuje na zaključak kako bi svi kometi mogli imati sličan omjer obične i teške vode kao i u oceanima na Zemlji, kao i da su tijela poput njih bila odgovorna za nastanak mora i oceana na matičnoj nam planeti.

 Idući komet će proći dovoljno blizu za istraživanje u studenom 2021. godine, piše NASA.