Od svih tajni prošlosti jedna od svakako najintrigantnijih ona je o linearnom pismu A, jednom od najstarijih na europskom kontinentu, razvijenom tijekom cvjetanja minojske civilizacije na Kreti. Bilo je to prvo društvo na tlu Europe koje je imalo svoje pismo, no sve do danas ono nije dešifrirano, pa su brojna pitanja o toj civilizaciji još uvijek neodgovorena
Minojska kultura razvila se na Kreti između 3100. i 1100. godine prije Krista, tijekom brončanog doba, i često je smatrana prvom istinskom europskom civilizacijom. Širila se i teritorijem i utjecajem po dobrom dijelu istočnog Mediterana, prije kolapsa u kasnom brončanom dobu.
To je društvo bilo kolijevka kreativnosti i ljudske genijalnosti, a Kreta toga doba scena je na kojoj su se odvijale brojne drevne grčke legende, od kojih su najpoznatije one o labirintu i Minotauru.
Očito je minojska kultura imala snažan i jasan utjecaj na grčku mitologiju i kulturu općenito. Ta je kultura i istinski pionir veličanstvene arhitekture, a posebno se to odnosi na raskošnu palaču u Knososu, ali i na brojna umjetnička djela i prekrasne ukrase koji su ostali za njima.
Koristilo se za religijske zapise ili bilježenje trgovačkih poslova
A među svim tim arheološkim ostacima pronađeni su brojni dokazi i primjeri pisma koje se sastoji od 75 simbola, od kojih svaki predstavlja ili slog ili je neka vrsta ideograma. Premda nije dešifrirano, to je pismo po svemu sudeći, i sukladno kontekstu u kojem je nađeno, bilo korišteno ili za religijske zapise ili za bilježenje trgovačkih poslova.
Dobilo je atraktivan naziv linearno A, uglavnom zbog toga što se sastoji od crta i linearnih poteza na glinenim pločicama. Kako je utvrđeno, pismo Minojaca ima nekih sličnosti s drugim sustavom pisanja koji obično zovemo linearno B. To pismo, koje su nešto kasnije od Minojaca koristili stanovnici drevne Mikene, dijelom je dešifrirano. Linearno B sadrži neke rane oblike grčkog alfabeta, ali uvijek se smatralo da linearno A ima jako malo veze s ranim grčkim jezikom jer se razvijao u kopnenom dijelu Grčke.
Linearno A nađeno je u nekoliko stotina kratkih natpisa, pritom većinom nekompletnih, urezanih na glinenim pečatima i pločicama. Da bi se dešifrirao cijeli sustav, to je relativno mali uzorak, posebno za lingvističku strukturu koja je daleko od današnjih shvaćanja i znanja. Da bi tajna dobila dodatnu dimenziju, nepoznato je i otkud je ovo pismo došlo, odnosno otkud potječe. Postoje dokazi za to da su Minojci bili u dodiru s pismenim Egipćanima i Mezopotamcima, pa su možda inspiraciju za svoj sustav pisanja dobili od drugih velikih civilizacija iz brončanog doba.
Razlike između linearnog A i linearnog B
Neka novija istraživanja bacila su malo više svjetla na linearno A, ponajprije ona s tezom da ovo pismo možda ipak nije toliko različito od linearnog B koliko se dosad mislilo. Prije nekoliko godina profesorica s Cambridgea, dr. Ester Salgarella, sastavila je opsežnu bazu podataka koja pokazuje koliko je varijanti znakova iz linearnog A preneseno u linearno B, što je dovelo do zaključka da su dva pisma zapravo 'dvije strane istog novčića'.
'Postoji mnogo zbrke oko linearnog A. Zapravo ne znamo koliko znakova tog pisma čini osnovne znakove jer je u prošlosti bilo i njihovog pogrešnog klasificiranja. Ova baza podataka pokušava raščistiti tu situaciju i dati znanstvenicima temelj za istraživanje. Nemamo ništa nalik kamenu iz Rosette koji bi nam pomogao dešifrirati linearno A i bit će potrebno još mnogo lingvističkih analiza, ali ova strukturna analiza je temeljni kamen', napisala je objavljujući svoj rad 2021.
Premda smo, dakle, još uvijek jako daleko od punog razumijevanja ovog davno izgubljenog jezika i pisma kojim je taj jezik prenošen, određeni napredak ipak se događa, a nova otkrića i saznanja stalno se pojavljuju. Nešto nade polaže se i u umjetnu inteligenciju jer je sposobna prolaziti kroz ogromne količine podataka i nalaziti pravilnosti koje su istraživačima možda promakle. Računala temeljena na umjetnoj inteligenciji već su stavljena u pogon da bi bacila nešto više svjetla na linearno B, pa možda uspiju.