Komisija je u srijedu objavila jesenski paket Europskog semestra, među kojima je i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, koje služi kao sredstvo za otkrivanje makroekonomskih neravnoteža.

U ovogodišnjem izvješću traži se dubinska analiza za 12 država - članica: Hrvatsku, Cipar, Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Španjolsku i Švedsku.

U prethodnoj analizi koju je Komisija objavila u lipnju ove godine, utvrđeno je da je devet od tih 12 zemalja imalo makroekonomske neravnoteže: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, a preostale tri Cipar, Grčka i Italija imale su prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

Hrvatska je nekoliko godina, sve do 2019., imala prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U veljači 2019. Komisija je utvrdila da više nema prekomjerne, nego samo makroekonomske neravnoteže.

Komisija u izvješću navodi procjenu da će hrvatski nominalni BDP 2022. godine biti veći za 9,5 posto od BDP-a 2019. godine, što govori o brzom izlasku iz recesije koju je uzrokovala pandemija koronavirusa.

Komisija navodi da je 2020. godine vanjska održivost pogoršana, da je tekući račun zabilježio deficit od 0,1 post BDP-a u 2020., uglavnom zbog pada izvoza vezanog uz turizam uzrokovanog pandemijom. Trogodišnji prosječni suficit tekućeg računa pao je na 1,6 posto.

Neto međunarodna investicijska pozicija pogoršala se na - 47,8 posto BDP-a, ali se očekuje poboljšanje od ove godine.

Nominalni jedinični troškovi rada ubrzali su se 2020. uslijed pada produktivnosti. Očekuje se da će se rast jediničnih troškova rada preokrenuti tijekom ove godine.

Cijene nekretnina rasle realno su rasle za 7,3 posto, što pogoršava problem pristupačnosti stanovanja. Potrebno je pratiti cijene stanova uzimajući u obzir i razvoj cijena izgradnje, smatra EK.

Omjer privatnog duga u BDP-u povećao se s oko 88 posto BDP-a na 98 posto, zbog pada BDP-a i niskih kamata.

Očekuje se smanjenje omjera duga poduzeća i stanovništva tijekom 2021. zbog rasta BDP-a.

Bankarski sektor je dobro kapitaliziran i ima visoku profitabilnost, ali i relativno velik omjer nenaplativih kredita, iznad pet posto. Komisija navodi da će trebati pozorno pratiti učinak postupnog ukidanja mjera javne potpore, kao što su moratorij na zajmove i jamstvene sheme.

Nakon što je padao pet uzastopnih godina, omjer javnog duga u BDP-u povećao se za 16 postotnih poena u 2020., na 87,3 posto BDP-a, zbog mjera potpore koje je vlada uvela kao odgovor na posljedice pandemije. Ove se godine očekuje smanjenje javnog duga zbog rasta BDP-a i povlačenja fiskalnih mjera.

“Hrvatska je ušla u pandemijsku s ranjivostima povezanim s javnim, privatnim i vanjskim dugom u kontekstu niskog potencijala rasta. Kriza s covidom-19 povećala je omjer duga. Općenito, Komisija smatra prikladnim, uzimajući u obzir i utvrđene neravnoteža u lipnju, dodatno ispitati postojanost neravnoteža ili njihovo smanjenje”, navodi Komisija.