Iako se cijene nekretnina u prosjeku kreću između 1900 eura po kvadratu u unutrašnjosti pa sve do 2700 eura na obali, nerijetko se događa da su tražene cijene i znatno veće. Hrvatska komora arhitekata objavila je svojevrsni troškovnik izgradnje po kojem ispada da je cijena izgradnje jednog četvornog metra stambenog prostora nekoliko puta jeftinija od prodajne cijene
Dok tržište nekretnina usporava, cijene su i dalje vrlo visoke, često i nepriuštive dijelu građana. Statistike pokazuju kako je tržište već lani palo za 6,9 posto, iako potražnja zapravo ne jenjava. No, manje je kupljenih nekretnina, a uzrok tomu su upravo cijene.
Uz Bugarsku i Poljsku, upravo je Hrvatska u protekle dvije godine zabilježila najveći porast cijena nekretnina, koji iznosi čak 24 posto. Prosječne se cijene kuća i stanova kreću od 1900 eura po četvornom metru u unutrašnjosti, preko 2300 eura u Zagrebu do otprilike 2700 eura po kvadratu u primorskim krajevima.
'Ako analiziramo makroekonomske uvjete, Hrvatska trenutno ima sve preduvjete za visoku razinu aktivnosti na tržištu nekretnina. Uz dvoznamenkasti rast zaposlenosti i plaća te porast stambenih kredita od gotovo deset posto, svi su uvjeti zadovoljeni', istaknuo je za HRT Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.
vezane vijesti
Troškovi gradnje
No, događa se upravo suprotno. Razlog su cijene, koje su nerijetko, naročito u Zagrebu i na obali, znatno više od navedenih prosjeka. Ali, to nije sve. Prodajne su cijene bitno više i od cijene izgradnje kvadrata prostora. Hrvatska komora arhitekata (HKA) objavila je podatke o trošku izgradnje raznih vrsta građevina u 2023. godini, koji pokazuju da je za gradnju pojedinog objekta, ovisno o njegovoj vrsti i namjeni potrebno znatno manje novca od svota koje plaćaju kupci.
Troškovi građenja prikazani u tablici HKA uključuju troškove iskapanja građevinske jame, temeljenja, vanjskih zidova, stropova, krovova, građevinske ugradnje te ostalih građevinskih konstrukcija, a potom i instalacija za odvodnju, vodovod, plin, grijanje, klimatizaciju, jaku struju i telekomunikaciju te transportnih uređaja, posebnih postrojenja za korištenje, automatiku zgrade i ostale instalacije. Sve to se odnosi na izgradnju poslovnih zgrada, obiteljskih kuća, obiteljskih kuća s podrumom, obiteljskih nizova, višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada s 85 posto stambene namjene.
Najskuplji su kvadrati laboratorija i znanstvenih ustanova (2910 eura po četvornom metru u prosjeku). Izgradnja četvornog metra zgrada za kulturu i religiju u prosjeku košta 2733 eura, objekata za ugostiteljstvo 2640 eura, medicinskih ustanova 2101 eura, vrtića 1976 eura, poslovnih zgrada 1896 eura, hotela 1861 euro, domova 1718 eura...
Izgradnja stanova među jeftinijima
No, kad se dođe do stambenih kvadrata, oni su znatno jeftiniji. Primjerice, izgradnja četvornog metra stambeno-poslovne zgrade je lani u prosjeku stajala 1356 eura. Za izgradnju jednog kvadrata višestambene zgrade bilo je potrebno uložiti 1297 eura. Kvadrat kuće bez podruma je u izgradnji koštao u prosjeku 893 eura, dok je s podrumom građevna cijena čak i pala na prosjek od 871 eura.
Ovo pojeftinjenje kod obiteljskih kuća bi se moglo preliti i na zgrade s podzemnim garažama. Naime, upravo su podzemne garaže najjeftiniji objekti za izgradnju. Iako u njihovu cijenu gradnje nisu uključeni troškovi instalacija za grijanje, transportnih uređaja, automatike i drugih instalacija, vrijedi reći kako je cijena izgradnje četvornog metra podzemne garaže lani iznosila u prosjeku 783 eura po metru kvadratnom. S površinom od, recimo, 15 kvadrata i cijenama koje se kreću između 10 i 15.000 eura, ispada da cijena parkirnog mjesta u podzemnim garažama može biti i do 30 posto viša od cijene gradnje.
To se, ipak, ne može reći za cijene stanova. S obzirom na to da se stanovi u novoizgrađenim zgradama prodaju po cijenama od 5000 eura po četvornom metru (ponekad čak i znatno više), ispada da su njihove prodajne cijene i do četiri puta veće od cijene izgradnje. No, to je, s druge strane rezultiralo razlikom između tražene i realizirane cijene od čak 30 posto.
Portal Bauštela.hr analizirao je i na što odlazi najviše novca pri izgradnji objekata. Kod izgradnje kuća, tako, 80 do 85 posto novca odlazi na izgradnju konstrukcije, dok instalacije čine još 14 do 17 posto troškova izgradnje.
