schengen i eurozona

Što promjene od 1. siječnja znače za cijene nekretnina? Stručnjakinja otkriva čekaju li nas velike turbulencije

28.12.2022 u 07:27

Bionic
Reading

Ljudi su većinom skloni sigurnim ulaganjima, a upravo se takvima smatraju nekretnine, najčešći oblik ulaganja u Hrvata. No to tržište bilo je jedno od najturbulentnijih – svjedočili smo tijekom cijele ove godine divljanju cijena nekretnina, čija ponuda ne prati potražnju. Prema ranijim podacima Eurostata, cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle su u prva tri mjeseca ove godine 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je iznad europskog prosjeka

U Europi se već dobrano osjeti usporavanje tržišta nekretnina, a što možemo očekivati u Hrvatskoj, što za tržište znači ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu te kakve novitete donose izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, neke su od tema o kojima smo razgovarali s Martinom Naletilić, licenciranom agenticom za nekretnine i suvlasnicom agencije Sky Nekretnine.

Naletilić kaže da ulaskom u Schengen možemo očekivati još jači priljev stranih kupaca, prije svega iz zemalja Europske unije. Otkriva nam pritom da s njima na tjednoj kontaktiraju agencije za nekretnine iz velikog broja zemalja EU-a, koje su zainteresirane za suradnju i imaju velike baze potencijalnih kupaca nekretnina na hrvatskom tržištu.

'Posljedično, pojačani interes odnosno povećana potražnja stranih kupaca sigurno će utjecati na buduće formiranje cijena nekretnina u Hrvatskoj, a kupovna moć stranaca u pravilu je veća od one domaćih kupaca. Očekuje se određeni porast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj, što se već i dogodilo u brojnim drugim zemljama', smatra Naletilić.

Ulazak u Schengen i eurozonu

Osim u Schengen, Hrvatska 1. siječnja 2023. ulazi i u eurozonu. 'Uvođenje eura olakšava kupoprodajni proces i donosi određenu stabilnost, no ne mislim da će direktno i preko noći utjecati na porast cijena nekretnina u Hrvatskoj, koje su ionako u pravilu već iskazane u eurima. No, sudeći prema nekim drugim zemljama koje su prije Hrvatske ušle u eurozonu, primjerice Slovenija, uvođenjem eura posljedično će doći do općeg porasta cijena roba i usluga', smatra Naletilić.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvom kvartalu 2022. godine, u odnosu na zadnji kvartal 2021. godine, cijene nekretnina rasle su 6,5 posto u Zagrebu, 3,3 posto na Jadranu i 6,4 posto u ostatku Hrvatske. Ako bi se gledao godišnji rast, tj. u odnosu na prvi kvartal 2021., tada je rast još viši i iznosi 16 posto za Zagreb, 11 posto za Jadran te 14 posto za ostatak Hrvatske.

Cijenu nekretnina, dakako, formira pravilo ponude i potražnje, ove je godine na cijenu utjecala i inflacija, no potražnja za kvalitetnim nekretninama uvelike premašuje ponudu. Povećani broj stranih kupaca dobre kupovne moći, posebno za nekretnine u obalnim mjestima te u Zagrebu, dodatno povećava potražnju i time utječe na cijenu nekretnina. No što je s krizom na svjetskom tržištu i postepenim padom cijena nekretnina? Naletilić kaže da će se to sigurno preliti i na hrvatsko tržište te uzrokovati određenu stagnaciju, odnosno korekciju cijena.

'S obzirom na našu specifičnu mikrolokaciju, veliki interes stranih investitora te ulazak u Schengen i eurozonu, ne očekujemo velike turbulencije na hrvatskom tržištu u sljedećih šest mjeseci. Ekonomski stručnjaci izražavaju bojazan da će se kriza na kineskom tržištu nekretnina preliti i na ostala tržišta. Kao i do sada, hrvatsko tržište zasigurno će osjetiti posljedice kriza na svjetskoj razini. No, trenutne specifičnosti hrvatskog tržišta, kao i promjene koje nas očekuju od 1. siječnja 2023. godine, donekle bi mogle biti korektiv potencijalnim kriznim situacijama na svjetskoj razini, a koje će se osjetiti i u Hrvatskoj', smatra Naletilić.

Nekretnine u Zagrebu
  • Nekretnine u Zagrebu
  • Nekretnine u Zagrebu
  • Nekretnine u Zagrebu
  • Nekretnine u Zagrebu
  • Nekretnine u Zagrebu
    +3
Nekretnine Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Zakon o zemljišnim knjigama i mobilna aplikacija 'Moje nekretnine'

Novost na tržištu su i izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, kojima je završen proces digitalizacije postupka vođenja zemljišnih knjiga, što će građanima i poduzetnicima omogućiti da svoje prijedloge za upis u zemljišne knjige podnesu elektroničkim putem, preko javnih bilježnika i odvjetnika. Novost je i da građani od 10. siječnja građani više neće moći podnijeti prijedlog za upis u knjige poštom ili na gruntovnici, već putem aplikacije 'Moje nekretnine'.

'Sve to će svakako povećati obim posla i zahtijevati prilagodbu organizacije rada, posebno u javnobilježničkim uredima. Rezultat potpune digitalizacije zemljišnih knjiga je i uvođenje mobilne aplikacije 'Moje nekretnine' putem koje će građani dobivati obavijesti o svemu što se događa s nekretninama čiji su vlasnici, bez obzira na to jesu li oni podnijeli zahtjev ili je neko drugi, a odnosi se na njihovu nekretninu.

To će pridonijeti transparentnosti, učinkovitosti i brzini cjelokupnog zemljišno-knjižnog sustava i procesa upisa u zemljišne knjige. Konkretno, u našem poslu to znači ubrzanje cjelokupnog procesa kupoprodaje i svakako veća pravna sigurnost za naše klijente. Sve ovo su pozitivne promjene koje odnose u povijest dugo čekanje u redovima, smanjuju trošak zemljišnoknjižnih upisa i povećavaju pravnu sigurnost, stoga smatram da će se građani brzo prilagoditi', zaključuje Naletilić.