Iako je Hrvatska punopravna članica Europske unije, još uvijek nije u potpunosti dijelom zajedničkog tržišta. Pojedine internetske trgovine i dalje nas nemaju na popisu zemalja u koje dostavljaju svoje proizvode ili su im cijene značajno više nego u drugim zemljama. Jedan od glavnih razloga za to su i visoke cijene dostave paketa. 

To bi se uskoro moglo promijeniti.

Procjenjuje se da tržište online kupovine u Europskoj uniji vrijedi oko 400 do 500 milijardi eura. Prema podacima Europske komisije, povećanje udjela tog načina kupovanja sa sadašnjih pet na 15 posto značilo bi siguran rast europskog BDP-a za 1,7 posto.

S druge strane, na području Unije svaki dan biva dostavljeno oko 11 milijuna paketa, odnosno oko četiri milijarde paketa godišnje. Samo to tržište čini jedan posto Unijina BDP-a.

Uredba o prekograničnoj dostavi trebala bi otkloniti prepreke za daljnji razvoj trgovine online, rekla je tportalu eurozastupnica Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za prekograničnu dostavu u Odboru za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača.

U tom segmentu Europski parlament paralelno radi na dva projekta: olakšavanju prekograničnog poslovanja trgovcima i boljoj kontroli tržišta dostave. 

Operateri se namire na leđima potrošača

'Većina trgovaca ne širi svoje poslovanje prekogranično jer u nekim elementima nema jedinstvenog zakonodavstva za sve države članice, pa moraju biti upućeni u 28 različitih zakonodavstava za svoju djelatnost, što je velik administrativni teret. 

Uz to, cijene dostave čine uspostavu usluge za neku državu članicu neisplativom. Cijene dostava određuju poštanski operateri iz države pošiljatelja i države primatelja.

Budući da na hrvatskom tržištu djeluje relativno malo poštanskih operatera, oni su često pritisnuti od većih koji uzimaju veći dio profita. Cijena je visoka u startu jer se i naši operateri namire preko leđa potrošača', uvjerena je Borzan. 

'Uredbom o prekograničnoj dostavi uvest će se transparentnost na tržište. Europska komisija i nadležna državna tijela, u našem slučaju Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), moći će dobiti uvid u dogovorene tarife i ocijeniti jesu li one opravdane. 

Glasovanje u mom matičnom odboru je prošlo jako dobro i u interesu potrošača', rekla je tportalu Borzan. 

Uredbu je u međuvremenu podržao i Odbor Europskog parlamenta za promet i turizam.

Sad slijedi formalno potvrđivanje pozicije na idućem zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu.  Ta će pozicija poslužiti kao platforma Parlamenta za dijalog s Vijećem Europe i Europskom komisijom pri dogovaranju konačnog teksta Uredbe. Prihvaćanje i donošenje konačnog teksta Uredbe planirano je do kraja 2017.

Kada Uredba bude dogovorena, stupit će odmah na snagu. Automatski će postati dijelom hrvatskog zakonodavstva, bez mogućnosti odstupanja od njenih odredbi.

Donošenje Uredbe jedna je od mjera u sklopu Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) Europske komisije u kojoj je, između ostaloga, problem neujednačenih cijena za uslugu dostave paketa prepoznat kao zapreka jačem razvoju e-trgovine. Prijedlog Uredbe objavljen je 25. svibnja 2016.

Padaju li cijene dostave i kad?

Kad bi mogla stupiti na snagu? 'Postoji snažna politička volja za njeno usvajanje, pa pretpostavljamo da bi mogla zaživjeti iduće godine', procijenila je Borzan.  

Temeljem kojih kriterija će HAKOM određivati je li dogovorena tarifa opravdana ili nije?

'HAKOM će koristiti usporedbu relevantnih čimbenika koji određuju cijenu dostave.

Ako je cijena neuobičajeno visoka, bit će prijavljena Europskoj komisiji. Svi koji ne posluju transparentno i s previsokim tarifama bit će javno imenovani, što će biti upozorenje za njihove poslovne partnere', pojasnila je Borzan.

Kad će cijene pasti i za koliko, nezahvalno je prognozirati. 'Može se pretpostaviti da će se neki operateri prilagoditi i prije izglasavanja Uredbe kako bi izbjegli sankcije. 

Učinak Uredbe bit će procjenjivan svake dvije godine. Ukoliko se zaključi da cijene nisu dovoljno pale kako bi digitalno tržište u potpunosti zaživjelo, ići će se s dopunom Uredbe ili s novim zakonima', najavila je Borzan.

HAKOM je aktivno sudjelovao u izradi mišljenja i stajališta Republike Hrvatske o prijedlogu Uredbe te redovito preko svojih predstavnika/ca u radnim tijelima Europskog udruženja poštanskih regulatornih tijela kao i radnim tijelima Europske komisije te sudjelovala u pripremi i raspravama u sklopu zakonodavne procedure. 

U  HAKOM-u očekuju pojeftinjenje usluga

Odgovarajući dokumenti i upute za postupanje te provedbu same Uredbe kad ista bude donesena su trenutno u pripremi. Konačna procedura provedbe ovisit će o ishodu zakonodavne procedure, navedeno je u odgovoru na upit koji je tportalu pristigao iz HAKOM-a. 

U ovom je trenutku preuranjeno govoriti tko će sve i na koji način, osim HAKOM-a i Hrvatske pošte kao nacionalnog davatelja univerzalne usluge, biti uključen u provedbu Uredbe kad ista bude usvojena. U HAKOM-u smatraju kako imaju sve potrebne resurse za njenu primjenu. 

Procjenjuju kako će Uredba pozitivno utjecati na domaće tržište poštanskih usluga, potaknuti rast potražnje za paketskim uslugama, potaknuti daljnju tržišnu utakmicu među davateljima i nove inovativne usluge za korisnike povezane s e-trgovinom, a u konačnici se očekuje i smanjenje cijena za usluge paketske dostave. 

Predviđeni modeli transparentnosti cijena, učinkovitiji regulatorni nadzor te omogućavanje odabira davatelja poštanskih usluga koji će obavljati dostavu paketa u prekograničnom prometu krajnjim će korisnicima olakšati korištenje usluga povezanih s e-trgovinom, ukloniti barijere i administrativne zapreke unutar granica EU i iskoristiti potencijale zajedničkog tržišta. 

Stoga u HAKOM-u očekuju rast potražnje za uslugama povezanih s e-trgovinom i posljedično uslugama paketske dostave što u konačnici, primjenom tržišnih mehanizama, znači bržu, kvalitetniju i jeftiniju uslugu.

Odredišne države u velikoj mjeri određuju cijenu dostave

Estera Rakić, izvršna direktorica Ureda za odnose s regulatorom u Hrvatskoj pošti, potvrdila je tportalu kako se ta tvrtka priprema za usvajanje Uredbe. 

Na pitanje smatraju li svoje trenutne cijene paketne dostave primjerenima Rakić je navela kako su cijene poštanskih usluga u Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o poštanskim uslugama (prema kojem su cijene troškovno usmjerene). 

'Cijena usluga u međunarodnom prometu znatno ovisi o cijeni u odredišnoj državi. Naime, Hrvatska pošta odredišnoj državi plaća oko 70 posto cijene usluge naplaćene od korisnika. 

Kako cijena koju hrvatski građani plaćaju za dostavu pošiljaka u međunarodnom prometu ovisi o cijeni odredišne države (to jest, odredišnog operatora), ona je u većini slučajeva znatno veća nego cijena dostave međunarodnih pošiljki u Hrvatsku. 

Na primjer, naknade koje Hrvatska pošta plaća za dostavu paketa iz Hrvatske u Njemačku znatno je veća nego naknada koju njemački operator plaća Hrvatskoj pošti za dostavu u Hrvatsku (zbog troškova radne snage i slično)', pojasnila je Rakić.

Cijena usluge u međunarodnom prometu u manjem postotku ovisi o cijenama koje regulira HAKOM. Ukoliko odredišne države snize cijene dostave u vlastitim državama (npr. Nizozemska, Finska, Švedska, Švicarska, Austrija, Njemačka…) tada će i građani Hrvatske plaćati nižu cijenu za dostavu u međunarodnom prometu, dodala je Rakić.

Cijene dostave nisu jedini problem

'Smatram da su izmjene koje predlaže Uredba dobrodošle hrvatskim potrošačima jer će im pružiti odgovarajuća prava iz vidika nacionalnog zakonodavstva kod prekogranične kupovine unutar EU', rekao je tportalu Darko Dujič, izvršni direktor tvrtke Ceneje koja provodi istraživanja tržišta e-trgovine u Hrvatskoj i drugim zemljama.

S druge strane, spomenuti paket propisa samo je jedan od koraka poticanja prekogranične trgovine. Dujić vjeruje kako je čak i pomalo jednostran jer ne uzima u obzir složenost procesa koje će trgovci morati razviti kako bi primijenili te odredbe i poslovali jednako na svim tržištima EU. 

Poduzeća koja se bave dostavom nacionalnim će regulatorima morati dostavljati različite poslovne podatke kako bi im omogućila realnu procjenu cijena i eventualno otkrivanje nepravilnosti tržišta. 

'Neki od podataka koje će regulatori imati pravo zahtijevati od dostavnih poduzeća su vrlo osjetljivi poslovni podaci i pitanje je trebaju li se otkrivati trećim stranama', upozorava Dujič.  Isto tako, EU na raspolaganju ima i druge mehanizme kojima bi mogla riješiti neprimjerne prakse pa se postavlja pitanje koliko će angažman nacionalnih regulatora dodatno administrativno preopteretiti tržište.  

Tržište dostave paketa vrlo je konkurentno i kontinuirano raste, a prema uvjetima nove Uredbe bit će zanimljivo vidjeti promjenu dinamike između privatnih i nacionalnih dostavnih poduzeća kao i razliku u poslovanju malih i velikih igrača na tržištu dostave paketa. 

Nije fer prisiljavati web trgovce na prodaju u svim zemljama EU

Web trgovci već su suočeni s brojnim izazovima u nastojanjima da održe svoje poslovanje u korak s digitalnom transformacijom. Činjenica je da svi trgovci ne mogu niti žele prodavati u svih 28 država članica Unije, iz strateških, poslovnih, logističkih, financijskih ili drugih razloga. Bilo kakva mjera koja bi ih na to prisiljavala nije u redu, ocjenjuje Dujič.

Potrebno je posvetiti se i problemima poput neujednačenih poreza na dodanu vrijednost, načina prijave u porezni sustav, lokalizacije i sigurnosti potrošača.

Istraživanje Consumer Condition Scoreboard 2017 pokazuje kako web trgovce koji ne prodaju izvan granica svoje matične države uglavnom brine povećana mogućnost neplaćanja, razlike u pristojbama i u zakonodavnim odredbama te viši troškovi rješavanja potencijalnih sporova.  Tek četiri od 10 poduzeća koja se već bave web prodajom razmišlja o mogućnosti prodaje izvan granica u narednoj godini, pokazalo je to istraživanje.

Kao najveću prepreku bržem razvoju e-trgovine u Hrvatskoj Dujič vidi nepovjerenje potrošača u web kupovinu, u pojedinog trgovca, u načine plaćanja koje su mu dostupni pa i u uvjete dostave koji mu se nude.